Inspektorat RS upoznat je sa pomorom ribe u Drini, koji se desio prošle sedmice, i provjerava navode da se mrlja pojavila na izlazu iz kolektora zvorničke “Alumine”, a u toj kompaniji tvrde da oni nisu odgovorni za incident te da su na taj ispust povezane i druge firme.
U Inspektoratu RS kažu da su nakon razgovora sa republičkim vodnim inspektorom iz Srbije i predstavnicima preduzeća “Vode Srpske” došli do saznanja da se pojavila mrlja na izlazu iz kolektora “Alumine”, a koji je u neposrednoj blizini mosta kod graničnog prelaza Karakaj.
– Na osnovu tih informacija obavijestili smo republičkog vodnog inspektora da u što kraćem roku izvrši inspekcijski nadzor u tom privrednom društvu. O rezultatima kontrole i preduzetim mjerama blagovremeno ćemo obavijestiti javnost – rekli su juče u Inspektoratu RS i dodali da su se u kontrolu uključili i nadležni organi iz Srbije.
Direktorica sektora integrisane zaštite u kompaniji “Alumina” Dragana Dragojlović juče je za “Glas” istakla da nadležni inspektor još nije posjetio preduzeće te sa sigurnošću tvrdi da njihove otpadne vode nisu izazvale pomor ribe.
– Nismo imali incidentnu situaciju u smislu prekoračenja vrijednosti od maksimalno dozvoljenih koje bi mogle dovesti do potencijalnog pomora ribe. Mi nismo fabrika koja ispušta kiseline, već dominantno koristimo lužinu i naše otpadne vode sadrže dozvoljene koncentracije ph vrijednosti – uvjerava Dragojlovićeva.
Ona dodaje da je na pomenuti kolektor priključeno više privrednih subjekata i objekata u privatnom vlasništvu, a ne samo “Alumina”.
– Prije rata kolektorom je u potpunosti upravljala fabrika, ali to odavno nije slučaj. Naše otpadne vode kontrolišemo u posljednjem šahtu koji pripada kompaniji, a šta se dalje dešava u kolektoru, nemamo ni ingerencije ni mogućnosti da utvrđujemo – rekla je ona.
Predsjednik Sportsko-ribolovnog saveza RS Aleksandar Kojić kaže da veći pomori ribe zbog ispuštanja štetnih materija u rijeke nisu toliko česte pojave u Srpskoj.
– Problem nije izražen u velikim rijekama, u koje i kad se ispuste otrovne materije, zbog velike količine vode brzo se razblaže. Ono što nas brine su mali vodotoci. Na primjer, sredinom 2018. godine desio se veći pomor ribe u Spreči i otrovne materije koje su ispuštene u gornjem toku rijeke gotovo su potpuno uništile riblji fond. Takođe, sve masovnija gradnja mini-hidroelektrana ozbiljno prijeti da ugrozi riblji fond – rekao je Kojić i dodao da je teško utvrditi kolika je stvarna šteta od pomora ribe u Srpskoj jer pojedini slučajevi ostanu neotkriveni.
Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Radoslav Dekić kaže da je stanje o pitanju ribljeg fonda u Srpskoj zadovoljavajuće.
– Radili smo ribolovnu osnovu za slivove Une i Sane i tu je stanje zaista dobro. Ove godine obrađujemo slivove Drine, Bosne i Ukrine i te podatke ćemo imati kasnije. U većim vodotocima stanje je bolje u odnosu na manje, ali generalno, nema ribljih vrsta koje su ugrožene – kazuje Dekić.
Pomor mrene i savske nosare u Drini desio se prošle sedmice, a ribočuvari kažu da je riječ o autohtonoj vrsti ribe, što dodatno govori o težini ove ekološke katastrofe.
Kvalitet vode
Profesor Radoslav Dekić kaže da su nedavne analize pokazale da je kvalitet vode u rijekama u Srpskoj zadovoljavajući.
– Postoje određena odstupanja, u nekim rijekama i rječicama kvalitet vode se svrstava u četvrtu i petu klasu, ali najveći broj vodotoka je u prvoj i drugoj klasi – navodi Dekić.
