Interes svih građana i privrede jeste da cijene naftnih derivata budu što niže i vlasti moraju odreagovati i pronaći način kako da pomognu građanima, a naravno, vrlo je važno da se poštuje ustavna procedura, poručuje Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Mogući modeli intervencije na cijene goriva
- smanjenje ili ukidanje akciza
- donošenje novog zakona o akcizama
- usklađivanje sa zemljama regiona
- ciljane mjere pomoći građanima
- povrat dijela prihoda najugroženijima
Prema njegovim riječima, postoje mnogi modaliteti kojima se može intervenisati. “Najjednostavniji način je, svakako, akciza. Ali, da je bilo više sluha i razgovora moglo se pripremiti zakonsko rješenje koje bi ispunjavalo ustavne nadležnosti i za koje bi bilo spremnosti da se to dovede do kraja”, ističe Tegeltija u intervjuu za “Nezavisne novine”.
NN: Kakav je stav UIO BiH o inicijativi na nivou BiH koja se odnosi na smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo?
TEGELTIJA: Priča o akcizama se periodično pojavljuje, u trenucima određenih kriza u svijetu. Ali, apsolutno je sigurno da nam je potreban novi zakon o akcizama, koji bi modernizovao postojeći Zakon o akcizama, te uveo u sistem oporezivanja akcizama neke nove proizvode koji su se pojavili na tržištu i koji su oporezovani u nekim zemljama u okruženju, a kod nas nisu. Naravno, da to bude zakon koji bi uskladio iznose akciza u BiH sa okruženjem. Svaka razlika u iznosima akciza dovodi nepovratno do ilegalne trgovine robe sa jedne ili druge strane. Mi smo uradili novi zakon o akcizama BiH i on se nalazi u Upravnom odboru (UO) UIO, ne postoji još uvijek konsenzus. Što se tiče ovog zakona koji je sada u proceduri u Domu naroda, UIO BiH tehnički sprovodi zakonsko rješenje. Moram da podsjetim da su se prije uspostave UIO entiteti odrekli dijela svog fiskalnog suvereniteta u korist zajedničkih institucija u oblasti indirektnih poreza i tu svakako spada akciza.
To kad je rađeno svi su bili svjesni važnosti toga i zato su ugrađeni mnogi mehanizmi kontrole kod usvajanja zakona o indirektnim porezima, uključujući i Zakon o akcizama. Moram da kažem da ovaj zakon koji se sada nalazi u proceduri nije to ispoštovao, porušeni su svi mehanizmi zaštite koju treba da imaju entiteti. I pojavljuje se institucija koja ima ključnu ulogu, samostalno, bez upliva bilo koga sa strane, te mislim da je po tom pitanju, proceduralnom, Republika Srpska u pravu. Da je bilo malo više spremnosti za razgovor, moglo se napraviti slično zakonsko rješenje, ali da se ispoštuju ove procedure koje bi osigurale pravednost u eventualno nekim intervencijama. Interes svih građana i privrede jeste da cijene naftnih derivata budu što niže i vlasti moraju odreagovati i pronaći način kako da pomognu građanima, a naravno, vrlo je važno da se poštuje ustavna procedura.
NN: Pa je li onda rješenje suspenzija naplate akciza ili njihovo smanjenje?
TEGELTIJA: Postoje mnogi modaliteti kojima se može intervenisati. Najjednostavniji način je, svakako, akciza. Ali, da je bilo više sluha i razgovora moglo se pripremiti zakonsko rješenje koje bi ispunjavalo ustavne nadležnosti i za koje bi bilo spremnosti da se to dovede do kraja.
NN: Vlada Republike Srpske namjerava vratiti dio od akciza građanima i privredi. Je li to dobro rješenje?
TEGELTIJA: Govorim lični stav, nikako Uprave, jer Uprava nema tu nadležnosti. Mislim da je to konceptualno jako dobar prijedlog. To je princip – naplati ono što treba da se naplati i onda iz tih prihoda interveniši tamo gdje su najosjetljivije kategorije. Naravno, priča o iznosima, korisnicima, to je stvar koja se treba usaglasiti, da li to treba da bude 20 ili 50 odsto, o tome se ne bih izjašnjavao. Dakle, konceptualno je taj prijedlog Vlade RS za mene jako prihvatljiv. Sam modalitet, kako ga što više pojednostaviti, kako ga ubrzati, to je stvar za koju sam siguran da Vlada može da definiše. Mislim da bi trebalo sjesti i ozbiljno razgovarati o tom prijedlogu. Naravno, ne znamo mi šta će biti u parlamentu BiH, da li je moguća varijanta da prođe to neko zakonsko rješenje koje je već prošlo Predstavnički dom. Ali, sasvim je sigurno da intervencije mora biti, kroz jedan ili neki drugi oblik, odnosno da se ova, po meni, kratkoročna kriza mora ublažiti.
NN: Kad kažete da se mora intervenisati, mislite li – mora se intervenisati na cijene goriva?
TEGELTIJA: Da, pokušati da cijene goriva ne rastu onoliko koliko će rasti ukoliko ne bude intervencije.
NN: Još jedna aktuelna tema je i neotvaranje mosta i graničnog prelaza u Gradišci, a to blokira jedan čovjek u UO UIO. Kako Vi to komentarišete?
TEGELTIJA: To je stvar koju ne mogu da razumijem. Nisam mogao vjerovati da možemo doći u tu situaciju. To je za mene zapanjujuća činjenica. Isto tako je nevjerovatan razlog, odnosno obrazloženje za to, u smislu da postoje neki neriješeni odnosi između vlada Republike Srpske i Federacije, a da cijenu treba da plate građani i prevoznici. Svi građani i prevoznici da bi putovali moraju izmiriti svoje obaveze prema društvu, a oni plaćaju cijenu eventualnih nekih nesporazuma. Ja lično mislim da je to samo izgovor, da se to ne usvoji. Dalje, ne znam kako bih komentarisao motive. Ovo je nevjerovatna situacija. Jedna je stvar sigurna, BiH treba bar još četiri-pet takvih mostova i graničnih prelaza na sjeveru, od Kozarske Dubice, Kostajnice, pa preko Orašja, da bi se ubrzao saobraćaj.
NN: Jesmo li doživjeli međunarodnu blamažu time što smo izgradili most, a nismo ga otvorili?
TEGELTIJA: Pa, mislim da smo mi doživjeli unutrašnju blamažu. To je najveća blamaža koju vlast može doživjeti prema svojim građanima. A, naravno, i taj dio nepripremljenih stvari u vezi sa otvaranjem graničnog prelaza, to jeste malo ružna situacija prema Hrvatskoj.
NN: Ružno je i da građani čekaju godinu dana da im se omogući povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu.
TEGELTIJA: To jeste neuspjeh ove vlasti. Zakon jeste došao preko noći. Ovo zakonsko rješenje je vrlo oskudno napisano, bez da je mnoge stvari riješilo. Ali, dobilo je podršku zbog dobrih namjera. Naravno, mi smo bili svjesni svih nedostataka koji postoje u zakonu i koje treba definisati Pravilnikom. Odmah nakon usvajanja zakona u Domu naroda formirana je Radna grupa, prošli smo prvu fazu usvajanja Pravilnika, nakon toga radili smo javne konsultacije. Nevjerovatno je koliko je ljudi bilo zainteresovano za te e-konsultacije. UIO je u septembru kompletirala Pravilnik i dostavila ga UO UIO na odlučivanje. Ja se nadam da će u narednih sedam do deset dana taj pravilnik biti na dnevnom redu i da će biti usvojen od strane UO UIO. Jer, nama slijedi najkomplikovaniji dio procesa, a to je implementacija ovog zakonskog rješenja. Dobra stvar je da će svi koji su kupili nekretninu poslije stupanja zakona na snagu ostvariti svoja prava.
NN: Ali, komad namještaja nije isto koštao tada i sada.
TEGELTIJA: Ja se apsolutno slažem. Neki ljudi su očekivali da od tog novca kupe namještaj, garažno mjesto. Oni sada koriste povlasticu na cijenama koje su danas sasvim drugačije, stoga je veliki nedostatak to što to nije na vrijeme usvojeno. Naša je nada da će to biti vrlo brzo usvojeno.
NN: Koliko će proći vremena od dana kad građani predaju zahtjev do dana kad im legne keš na tekući račun?
TEGELTIJA: Proces će biti vrlo jednostavan ukoliko je dokumentacija kompletna. Mislim da se sistem povrata može završavati u 30 dana od trenutka kada je kompletna dokumentacija prihvaćena.
NN: Imate li Vi dovoljno zaposlenih?
TEGELTIJA: Po pravilniku, trebalo bi da imamo 3.331 zaposlenog sa ljudima koji rade u UO. Mi danas imamo oko 2.400 radnika. Katastrofalna je situacija zbog stalnog odliva radne snage, a procedura zapošljavanja je jako komplikovana. Mi to rješavamo zapošljavanjem ljudi na određeno, provodimo ih kroz različite obuke. Ovo su poprilično specifični poslovi, to se ne uči u školama. Mi smo zapošljavali mlade ljude, pripravnike i u ovom trenutku imamo veliki konkurs gdje hoćemo da zaposlimo 236 zaposlenika.
NN: Prošla godina je bila rekordna po pitanju prikupljanja prihoda. Da li za to možemo “zahvaliti” inflaciji?
TEGELTIJA: Ono što je dobro za cijelo društvo jeste konstantan rast prihoda poslije korone. To je period koji poprilično dugo traje. I rast je čak nešto viši nego što smo planirali. Prošle godine smo naplatili više od 12.177.000.000 KM. Ključni razlog povećanih prihoda jeste privredna aktivnost. Sigurno je da i inflacija ima svoje učešće. A treći razlog je ono što radi UIO. Niko neće plaćati poreze ako ne mora. A ljudi su svjesni da moraju plaćati ili će biti sankcionisani. Mi smo pri kraju 3. mjeseca i već smo naplatiti 2,8 milijardi i mislim da ćemo do kraja mjeseca biti na gotovo tri milijarde KM. Ja se nadam da će se ovaj ratni sukob brzo završiti i da će doći do smirivanja cijena jer ne želimo da ostvarujemo prihode kao rezultat rasta cijena, jer se tu samo zatvori krug – dobijete povećane prihode i onda i povećane rashode.
NN: Nedavno smo pred Komisijom za borbu protiv korupcije čuli optužbe za korupciju u UIO. Da li su one utemeljene?
TEGELTIJA: Meni je jako važno povjerenje koje građani imaju prema ovoj instituciji i prijavljuju različite oblike korupcije u BiH. Prijavljuju nam od problema u svadbenim salonima, preko neizdavanja fiskalnih računa, do ponašanja naših carinika. Mnoge stvari nisu u našoj nadležnosti, ali mi to prijavljujemo nadležnim institucijama. Postoje i brojne anonimne prijave, ali mi svaku od njih stavimo u procedure. Mi i u ovom trenutku imamo veliki broj disciplinskih postupaka. Mogu da kažem da mi to radimo na način na koji treba. Ovo što se ovih dana dešavalo je nešto što nikome ne donosi dobro. To je grupa pojedinaca koji imaju svoje neostvarene ciljeve i kada se sve to nije ostvarilo kroz sistem pravosuđa, onda to pokušavaju prebaciti na teren politike. A kada politika priča o korupciji, onda znate da tu nema nikakve ozbiljne borbe. Politika ima nadležnost da stvori okvir za borbu protiv korupcije, a postoje institucije koje treba da vode tu borbu.