Direktor švajcarske kompanije Arcore Vladimir Rudić nedavno se obratio lokalnim vlastima, privrednicima i građanima Lopara, jer ova kompanija namjerava u ovom dijelu zemlje imati rudnik za eksploataciju magnezija, bora i litija.
Napomenuo je da je u ovaj projekat već investirano 10 miliona eura, od čega u samim Loparama i Republici Srpskoj pet miliona eura, te da je opredjeljenje da se za provođenje istraživanja uglavnom koriste resursi iz lokalne zajednice i regije. Govoreći o geološkim istraživanjima, istakao je o kakvim rudama je riječ.
“Izveli smo detaljna geološka istraživanja u punom kapacitetu, od prvog dana predvođena najrespektabilnijom kućom u svijetu – australskim CSA Globalom, s fokusom na litij, boron, što smo i prvobitnim zahtjevom i predviđali. Samim postupkom geohemijskih analiza, koje su vršene u SGS laboratorijama, identifikovane su, a u daljim metalurško-tehnološkim testiranjima, došli smo do pouzdanih rezultata koji su potvrdili da će u procesu ekstrakcije rude u kvantitativnom smislu biti magnezij i kalij, a potom litij i boron polimineralni rudnik”, ukazao je Rudić.
Prema njegovim riječima, u istraživanju ležišta i razvoju projekta učestvovale su brojne druge renomirane kompanije i institucije iz Evrope, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i sa područja Lopara. Izdvojio je još jedan podatak za koji je ocijenio da govori o značaju ovog projekta.
“Evropske institucije, kao što su European Raw Materials Alliance (ERMA), EIT Raw Materials i European Lithium Institute (ELI) prepoznaju važnost ovog projekta za cijeli kontinent i podržavaju ga. Njemačka agencija za mineralne sirovine (DERA) također smatra relevantnim sve evropske projekte litija kako bi se smanjila trenutno dominantna ovisnost o uvozu i tako omogućila planove širenja lokalne industrije”, istakao je.
Količina ruda
Naglasio je da procjene govore da na području Lopara postoje nalazišta 1,5 miliona tona litij karbonat ekvivalenta (LCE), 14 miliona tona bora (B203), 35 miliona tona kalija (KCI) i 94 miliona tona magnezij sulfata (MGSO4).
Kako je kazao Rudić, cjelokupna površina, koja će biti predmet rudarskih operacija u sljedećih 50 godina, nalazi se na površini od 88 hektara. Naveo je da će se projekat realizovati sukcesivno po fazama. U osvrtu na značaj projekta za građane, konstatovao je da ne postoji viši stepen industrijskog razvoja jedne regije od rudarstva i pratećih djelatnosti.
“Jedina industrija za kojom vape regioni je takva vrsta komparativne prednosti koja je neizmjestiva, ne može da se zamijeni, i koja je u našem slučaju toliko aktuelna”, dodaje.
O benefitima za građane
Kao benefite je istakao da će 1.000 ljudi biti direktno zaposleno u procesu prerade ruda te da će od 3.000 do 5.000 ljudi biti indirektno zaposleno u zavisnim industrijskim granama kao podrška rudarskim aktivnostima. Nije izostavio i pitanje prihoda.
“Prihodi u apsolutnim brojevima iznosit će od 20 do 40 miliona KM. Na osnovu naknade za korištenje mineralnog resursa (koncesione naknade) koja iznosi pet posto od godišnjeg prihoda na osnovu rudarske djelatnosti linearno. U slučaju našeg projekta je to 20 do 40 miliona KM godišnje. Jednokratna koncesiona naknada koju očekujemo je 2,85 miliona eura i iznosi dva posto od planiranog kapitalnog ulaganja”, naveo je Rudić.
Ekološka pitanja i značaj ruda
Uvjerava da je moguća, kako je izjavio, ekološki čista eksploatacija litija te da garantuju da će rudarstvo biti odgovorno i održivo, prema najvišim ekološkim standardima.
“Naš proces eksploatacije bit će isti kao i oni koji se koriste na sjeveru Evrope. U cilju da iskoristimo sve ekonomski potencijalne elemente, u ogromnoj mjeri smanjili smo količinu jalovine”, dodaje.
Podsjetio je i na to da su magnezij i litij ključni metali za realizaciju ekološke tranzicije, dok je kalij neophodan u poljoprivredi. Govoreći u nastavku o značaju ovih ruda, izdvojio je još jedan podatak.
“Tri od četiri elementa koja će izlaziti iz naše proizvodnje nalaze se na listi kritičnih mineralnih sirovina Evropske unije te ćemo na ovaj način postati dominantan i veliki snabdjevač evropskog kontinenta ovim metalima. EU je donijela obavezujuće smjernice da evropska automobilska industrija obavezno mora osigurati 70 posto sirovina sa evropskog kontinenta u postupku finalizacije proizvoda za energetsku tranziciju”, rekao je.
U nastavku obraćanja dodatno se osvrnuo na ekološka pitanja eksploatacije.
“Koristit ćemo zatvorene krugove cirkulacije vode u pogonima, eliminišući njeno oslobađanje u prirodu. Naša ruda ne sadrži teške metale arsen, živu i olovo te je manje zahtjevan proces skladištenja i zbrinjavanja jalovine. Vrlo efikasno ćemo upravljati ESG procesima (standardi koji se odnose na zaštitu okoliša, socijalna pitanja i upravljanje), s fokusom na zaštitu zdravlja ljudi, primjenjujući najsavremenije tehnologije”, naveo je.
Direktor kompanije Arcore je objasnio kako će se esploatisati spomenute rude. Također je podsjetio da se litij koristi za proizvodnju stakla, visokotemperaturnih maziva, hemikalija, farmaceutskih proizvoda, baterija za električna vozila i elektronske uređaje. Obrazložio je i to za šta se koriste ostale spomenute rude. U zaključku obraćanja istakao je potencijalni značaj Lopara u evropskoj energetskoj tranziciji.
“Projekat Arcore Lopare spada u vrh evropskog lanca snabdijevanja kada je u pitanju zelena tranzicija. Neophodno je naglasiti da nema zelene tranzicije bez metala koji će se proizvoditi i u Loparama”, rekao je.
Smatra da se ovim projektom otvaraju nove perspektive u razvoju ovog dijela Bosne i Hercegovine, s naglaskom na, kako je izjavio, bazične industrije koje su kroz historiju, a naročito danas, bile generator razvoja i opstanka ljudi na ovom prostoru.
“Bez rudarstva ne bismo bili sposobni za nove tehnologije koje nam omogućavaju da napredujemo, niti bismo mogli održati naš sadašnji životni standard. Naročito sva ova današnja tema obnovljivih izvora energije, mobilnih uređaja, savremenih medija, cjelokupne moderne tehnologije i zamislite imate taj resurs u vašem dvorištu i od njega možete da višestruko profitirate kao lokalna zajednica”, poručio je Rudić.
Vremenski okvir
U obraćanju nije izostavio ni pitanje vremenskih okvira za otvaranje rudnika.
“Trebaju svi da se zapitaju, ako mi želimo da provedemo postupak zajedno sa stanovništvom, sistematično i detaljno, zašto se ‘nekome’ žuri da to isto zaustavi odmah i sada, s obzirom na to da je rudnik nemoguće otvoriti prije minimalno tri-četiri godine, a realno pet godina. Naročito koristeći sredstva manipulacije, selektivnim izdvajanjem najzvučnijih tema, i opasnosti po zdravlje ljudi, kao da će se rudnik tobože otvoriti sutra i da će sve biti kasno”, naglasio je.
Podsjetio je da postoje rudnici sa starim tehnologijama i da ne postoji problem s tim. Prema njegovim riječima, veoma je opasna teza onih koji kažu da je rudnik nepotreban i da je potrebno zabraniti dalji razvoj projekta samo zato što je to nekome bitno da se ne desi.
“Da li bi ti isti ljudi stali u prvi red i pod punom materijalnom i krivičnom odgovornosti iznijeli takav stav, bez obzira na izvor informacija. Iskreno sumnjam da bi bilo ko bio spreman na ovu vrstu odgovornosti, a sve dok nema posljedica po tom pitanju, svako je spreman da daje sud, nažalost nestručan, i da utječe na javnost i neopravdano zastrašivanje stanovništva”, zaključio je.
Arcoreov projekat je predstavljen i rudarskim inžinjerima, među kojima je Stjepan Mitrović koji je inžinjer rudarstva u Rudniku i termoelektrani Ugljevik. Prema njegovim riječima, odgovorno kao rudarski inžinjer tvrdi da litij kao metal ne predstavlja opasnost ni po koga.