Raspitali smo se, koliko Bijeljina ima javnih skloništa, u kakvom su stanju i u kojim dijelovima grada se nalaze. Zlu ne trebalo, ali mnoge građane to zanima u vrijeme kada svjetske sile međusobno prijete jedne drugima.
Prema podacima Odsjeka za civilnu zaštitu, kako saznaje portal Bijeljina Danas, Grad Bijeljina raspolaže sa 11 skloništa osnovne zaštite u kojima je planirano sklanjanje 2137 osoba i pet skloništa pojačane zaštite za 885 osoba što ukupno iznosi 3022 lica ili 2,6% od broja stanovnika područja Grada.
Procjenjuje se da na području Grada ima više od 10 000 podrumskih prostorija što bi bilo dovoljno za sklanjanje stanovništva na području Grada, dodaju iz Gradske uprave.
Od skloništa osnovne zaštite četiri se vode kao javna skloništa i to :
– sklonište u ulici Gavrila Principa – četvrti soliter
– sklonište u ulici Dositeja Obradovića – peti soliter
– sklonište u Njegoševoj ulici – zgrada br.16
– sklonište u ulici Dušana Baranjina – lamela A1 koje nije u funkciji
Kada je riječ o skloništima dopunske zaštite, ukupno ih je pet, a nalaze se na sljedećim lokacijama : Autobuska stanica Bijeljina, Biblioteka Filip Višnjić, PU Bijeljina, “Semberske novine” i Centar za kulturu.
Skloništa mogu biti jednonamjenska – koriste se samo za vrijeme rata, te višenamjenska – u miru služe u mirnodopske svrhe, a u ratu se pretvaraju u skloništa. Prema stupenu zaštite, skloništa pojačane zaštite su ona u kojima se može boraviti neprekidno danima (četrnaestodnevni boravak) i mogu podnijeti pogodak avionske bombe od 300 kg ili veće.
MANJAK FINANSIJSKIH SREDSTAVA I NEDOVOLJNA OBUČENOST GRAĐANA
U proteklim poplavama građani su u znatnoj mjeri preduzimali mjere lične i uzajamne zaštite jer je to najbitniji početni korak u preduzimanju zaštite i spašavanja dok ne pristignu organizovane snage. To je u znatnoj mjeri doprinijelo da i pored katastrofalnih poplava nije bilo ljudskih žrtava. Usled nedostatka finansijskih sredstava, potrebnog kadra i ostalih organizacionih uslova izostaje odnosno u nedovoljnoj mjeri se vrši obučavanje građana iz oblasti lične, uzajamne i kolektivne zaštite.
– Vlada Republike Srpske još nije donijela propis (shodno Zakonu ) koja su to obavezna sredstva i oprema za ličnu, uzajamnu i kolektivnu zaštitu od elementarnih nepogoda i drugih nesreća. Kada su u pitanju ova sredstva navedeni subjekti uglavnom posjeduju sredstva za protivpožarnu zaštitu, mada je pod znakom pitanja stepen njihove ispravnosti, navode iz Odsjeka za civilnu zaštitu Grada Bijeljina. M.E
