Iako se na svakim izborima u Republici Srpskoj i BiH govori o unapređenju izbornog procesa, jedna nepravilnost iz ciklusa u ciklus ostaje gotovo nepromijenjena – porodično glasanje. Najnoviji izvještaj Koalicije „Pod lupom“, zasnovan na posmatranju Prijevremenih izbora, još jednom je potvrdio da je ovo jedna od najrasprostranjenijih i najtežih nepravilnosti na biračkim mjestima.
Šta je porodično glasanje?
Porodično glasanje predstavlja situaciju kada dvije ili više osoba zajednički ulaze u kabinu za glasanje i zajedno donose odluku, ili kada jedan član porodice glasa „u ime“ drugog člana. Ovaj čin direktno krši jednu od osnovnih demokratskih garancija – tajnost glasanja.
U demokratskim procesima svaki birač mora imati pravo da svoj glas da samostalno, bez pritiska i bez prisustva drugih ljudi u kabini.
Zabrinjavajuće brojke: skoro četvrtina biračkih mjesta
Prema podacima Koalicije „Pod lupom“, porodično glasanje je zabilježeno na 23,7% biračkih mjesta do 12:00 časova. To znači da se gotovo na svakom četvrtom biračkom mjestu dešavalo ozbiljno kršenje izborne procedure.
Ovaj procenat se godinama ne smanjuje, iako se o problemu redovno izvještava, što ukazuje na sistemski propust – kako u edukaciji birača, tako i u postupanju biračkih odbora.
Zašto birači pristaju na porodično glasanje?
Razlozi su brojni, a među najčešćima su:
- Nedovoljna informisanost o tome da je takvo glasanje zabranjeno
- Navika iz ranijih izbornih ciklusa
- Pritisak unutar porodice, posebno u ruralnim sredinama
- Starija populacija koja, iako ima sposobnost samostalnog glasanja, ulazi s bližnjim iz osjećaja sigurnosti
- Nedovoljna kontrola članova biračkih odbora
Zabrinjavajuće je i to što su posmatrači zabilježili situacije gdje jedna osoba pomaže većem broju birača, bez ikakvog dokaza da im je pomoć zaista potrebna – što je registrovano na 9,7% biračkih mjesta.
Ko je odgovoran?
Uloga biračkih odbora je ključna. Njihova dužnost je da:
- upozore birače da je zajednički ulazak u kabinu zabranjen,
- spriječe ovakvo glasanje,
- pravilno evidentiraju kada birač zaista ima pravo na asistenciju (osobe sa invaliditetom, teško pokretne osobe, lica koja ne mogu čitati).
Međutim, u praksi se često dešava da članovi odbora ne reaguju, bilo zbog preopterećenosti poslom, nedostatka hrabrosti, ili iz straha da će nastati konflikt s biračima.
Zašto je porodično glasanje opasno?
Ovaj oblik nepravilnosti otvara vrata:
- manipulacijama unutar porodica,
- kontrolisanom glasanju, posebno u malim sredinama,
- političkim pritiscima,
- narušavanju integriteta čitavog izbornog procesa.
Ako birač ne glasa samostalno, nemoguće je garantovati da je njegov glas izraz njegove volje – što direktno narušava legitimitet rezultata.
Šta se može uraditi?
Da bi se ovaj problem konačno smanjio, neophodni su:
- stroži protokoli za biračke odbore,
- obavezne edukacije stanovništva kroz kampanje prije izbora,
- sankcije za odbore koji dozvoljavaju porodično glasanje,
- jasniji postupak za birače koji zaista trebaju asistenciju,
- veći broj posmatrača na terenu.
Zaključak
Porodično glasanje nije samo „navika“ ili „bezazlena pomoć“, već ozbiljno kršenje demokratskih pravila i direktan napad na tajnost glasanja. Podaci Koalicije „Pod lupom“ pokazuju da se ovaj problem ne smanjuje – naprotiv, postaje trajna mrlja na izbornim procesima u Republici Srpskoj i BiH.
Sve dok se porodično glasanje posmatra kao nešto „normalno“, demokratski procesi neće biti u potpunosti slobodni i pošteni.
