Pšenice i brašna u domaćim silosima i mlinovima ima dovoljno do žetve, ali je uvoz neophodan usljed ogromne potražnje za tim proizvodima, što diktira i poskupljenje pekarskih proizvoda pa cijena kilograma hljeba sustiže cijenu litra goriva.
Prema posljednjoj računici statističara stanovnici Republike Srpske su u januaru za kilogram bijelog hljeba izdvajali u prosjeku 2,48 maraka. Pekari ističu da se snabdijevaju na sedmodnevnom nivou, a s obzirom na to da je tona pšenice otišla na 370 evra, te da su mlinari digli cijenu brašna, neminovno je i poskupljenje hljeba.
– Očekivano je da u idućih desetak dana hljeb poskupi za 0,20 KM. To će pratiti i pojedini pekarski proizvodi – rekao je za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić, koji je i vlasnik kompanije “Krajinaklas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”. Trivić ističe da brašna ima dovoljno te da su i Srbija i Mađarska najavile da njihovi stari kupci iz regiona neće ostati na cjedilu.
Domaći mlinari poručuju da hljebnog žita u silosima imaju do žetve i da neće biti problema ako građani budu racionalno kupovali.
– Brašno je poskupjelo za 0,12 KM po kilogramu na osnovu uvozne cijene pšenice. Trenutno u silosu imamo oko 6.000 tona pšenice, ali je potražnja povećana za 300 odsto. Nema nestašice, panika je vještački napravljena, samo treba strpljenja – rekao je vlasnik mlina “Pavlović” iz Bijeljine Čedomir Pavlović, naglasivši da će Mađarska od iduće sedmice dozvoliti da nastave da uvoze od njih pšenicu da bi ispoštovali ranije dogovore.
Pšenice ne manjka ni u silosima mlina “Majić” iz Odžaka, gdje je trenutno oko 24.000 tona hljebnog žita.
– Nema razloga za brigu ako Srbija dozvoli nama u regionu da uvozimo od njih, kao što smo i do sada. Prema mojim informacijama od saradnika iz Srbije za najviše pet dana dolaziće pšenica iz Srbije. Kod njih već imamo ugovorenu i uplaćenu pšenicu i vjerujemo da neće biti problema – rekao je vlasnik mlina Ivica Majić.
On je naglasio da su količine pšenice koju imaju u silosima sasvim dovoljne do žetve, ali da je posljednjih dana tempo potražnje nenormalan.
– Problem je ako se ovakav tempo nastavi. Građani nemaju potrebe da gomilaju zalihe. Nema razloga za brigu, posebno ako nam nastavi stizati i pšenica iz Srbije – poručio je Majić.
Da građani neće biti gladni uvjerava i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković, koji je naglasio da se i u ovoj krizi pokazalo da su proizvođači u pravu kada traže zaštitu domaće proizvodnje i veće subvencije.
– Ne treba paničiti, gladni biti nećemo. Neizvjesne su samo cijene, a one ne zavise od nas, nego od kretanja na globalnom tržištu – kaže Marinković. Naglašava da je rano procjenjivati koliki će biti prinos pšenice po hektaru u predstojećoj žetvi.
– Ratari su jesenas zasijali nešto više od prosjeka, a za dobar prinos presudno je đubrivo, koje je enormno poskupjelo. Već je trebalo prihraniti usjeve pšenice, ali biće dobro i ako to uradimo dan-dva kasnije, samo da bude obezbijeđeno mineralno đubrivo – rekao je Marinković.
Iako poskupljenja diktiraju kretanja na svjetskim berzama, zaštitnici prava potrošača smatraju da je najavljeno poskupljenje hljeba neopravdano.
– Nerealno je poskupljenje ako imamo uvjeravanje da su silosi puni i da imamo zalihe pšenice. Ne smatram da je ovo vrijeme da uopšte pričamo i rastu cijena brašna i hljeba, a kamoli da se to obistini. Vekna hljeba, koja u prosjeku teži 600 grama, je prije nekoliko dana bila 1,20, sada je 1,50 KM, dok opet poskupi biće blizu dvije marke, a da ne pričamo o kilogramu, koji sustiže litar goriva – rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić, naglasivši da je uz svu najbolju volju inspekcijskih organa rast cijena i goriva i svih namirnica nemoguće iskontrolisati.
Izvoz
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić rekao je u petak da se prati “izlaz pšenice” iz BiH i da bi se, ukoliko bi bilo povećanog odliva, moglo pristupiti mjerama poput onih koje su uvele Srbija i Mađarska da bi se spriječio izvoz. Pašalić je naglasio da Srpska proizvede više od 200.000 tona pšenice godišnje, što je dovoljno za vlastite potrebe, ali da se ta pšenica ne zadržava samo u Srpskoj.
