Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u Srpskoj su od početka ove godine nove, više cijene omiljenog napitka među stanovnicima, ali povećanje cijena ovog omiljenog napitka se očekuje i u ugostiteljskim objektima.
Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, ističe da je od početka godine njihova kafa poskupjela za tri marke po kilogramu.
“U decembru je naša kafa koštala 22 KM, a sada je 25 maraka”, kazao je Banjac i istakao da mu nije poznato koliko će velike kompanije da podignu cijene.
“Manje kompanije će imati cijenu do 25 maraka po kilogramu, ali kakve su cijene sirove kafe na berzama, kafa bi trebalo da bude još skuplja”, kazao je Banjac i dodao da strahuju, ako se ovakvo stanje sa cijenama nastavi, da će doći do dodatnog rasta.
Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, ističe za “Nezavisne novine” da cijene sirove kafe na berzama bilježe istorijske maksimume.
“Očekujemo da krajem ovog mjeseca cijena naše kafe bude veća za oko 15 odsto”, kazao je Samardžija i istakao da će cijena kafe zavisiti i od ambalaže, te da će najjeftinija koštati 12,50 maraka za pola kilograma.
Kako navodi, ove promjene rezultat su kombinacije globalnih faktora, uključujući smanjenu proizvodnju zbog nepovoljnih vremenskih uslova, istorijski niskih zaliha u evropskim skladištima i rastućih troškova transporta.
“Takvi uslovi stvaraju pritisak na cijene koje, ako se stabilizuju na trenutnim nivoima, neminovno dovode do povećanja maloprodajnih cijena. Održavanje sadašnjih cijena sirove kafe direktno utiče na cijeli lanac snabdijevanja, čineći prilagođavanje na nivou krajnjih potrošača neizbježnim”, kaže on za “Nezavisne novine” i dodaje da se oni kao kompanija koja se bavi preradom i distribucijom kafe suočavaju s ozbiljnim izazovima, ali i da, uprkos svemu, ostaju posvećeni održavanju stabilnosti isporuka i minimiziranju uticaja ovih poremećaja na kupce.
“Dodatno je otežalo stanje i loša prognoza ovogodišnje berbe u Brazilu, koja je smanjena sa 50 miliona vreća na 30 miliona, zbog klimatskih promjena”, kazao je Samardžija.
Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će rast cijene električne energije i rast cijene sirove kafe na berzama uticati na to da cijene kafe u ugostiteljskim objektima budu više u narednom periodu.
“U pojedinim kafićima iskorišćena je novogodišnja gužva pa su podignute cijene za nekih 20 do 30 feninga”, kazao je Kurtinović i istakao da se cijene kafe sada, barem što se tiče Banjaluke, kreću od dvije do četiri marke.
“Narednih dana očekujemo cijenu kafe od 2,30 do 4,50 KM”, kazao je Kurtinović i dodao da kad u ugostiteljskim objektima poskupi kafa, sve se svede na to da ljudi naručuju samo kafu i čašu vode.
“Građani se ne odriču tako lako svojih navika i potrebe za druženjem, samo što se smanji obim poslovanja za nekih 30 do 40 odsto na isti broj gostiju”, kazao je Kurtinović.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, kazala je ranije da je kafa građanima već luksuz.
“Ne vjerujem da ćemo je prestati piti, ali sigurno je da ćemo smanjiti drastično potrošnju”, kazala je Šešlija i dodala da neki ljudi koji su navikli dva, tri puta da piju kafu u toku dana, neće to moći više priuštiti.
Podsjetimo, već petu godinu zaredom Brazil i Vijetnam, vodeći proizvođači zrna arabike i robuste, bilježe deficit u proizvodnji, gdje nedostatak ploda dovodi do turbulencija u lancu snabdijevanja, gurajući cijene kafe do neviđenih visina.
Krajem 2024. godine cijena arabike je premašila svoj istorijski vrhunac iz 1977. godine, dosegnuvši cijenu od 3,5 dolara (350 američkih centi po funti). Ukoliko brazilska žetva ne doživi oporavak, cijene bi mogle dodatno porasti na 400 ili čak 500 američkih centi po funti (četiri ili pet dolara), uz zaključak da će trgovci na malo, koji nisu u stanju da apsorbuju takve troškove, vjerovatno podići cijene za espreso i druge proizvode na bazi arabike. U Kolumbiji rekordno visoke cijene domaće kafe su se već osjetile. Vreća od 125 kilograma u 2024. godini koštala je 600 dolara, što je bio dodatni pritisak na globalne distributivne lance.
