Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH samo je prvi korak u zaštiti ustavnih prava i integriteta Republike Srpske. Ako bude trebalo i ako budu reagovali na ovaj zakon, dalje će se sigurno ići i ka tome da se na teritoriji Republike Srpske zabrane odluke i djelovanje Tužilaštva BiH, Suda BiH, pa čak i SIPA, dok se ne pribavi njihov ustavni osnov.
Rekao je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske tokom obraćanja u Narodnoj skupštini RS, na početku rasprave o Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a kojim se podrazumijeva da se buduće odluke ove pravosudne institucije neće sprovoditi na teritoriji Republike Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH.
On je istakao da se Srpska u kontitunuitetu bori za svoj ustavni položaj i da se to degradira od strane visokog predstanika od ranije, a sada Ustavnim sudom.
“Ustavni sud je pokazao da je navijački sud i da nema ništa od osvrta na pravo i ustav. Oni su prekršili pravo u više navrata. Taj sud potpomognut strancima i prije svega visokim predstavnikom ranije su se dogovorili da će on poštovati sve odluke visokog predstavnika dozvolivši mu tako da vršlja po ustavnom poretku ovde, da donosi zakone koji nisu ustavna obaveza BiH. On je donoseći odluka izvan ustava i koristeću stranu silu, potpuno delegitimisao Ustavni sud BiH. Visoki predstavnik pokušava da reguliše suštinske odnose u BiH, pitanje imovine i svega drugog”, kazao je Dodik.
On je naveo da je Ustavni sud BiH u svom sastavu imao dvoje Srba, ali očigledno samo kao popunu, ali su bili isključeni iz sistema donošenja odluka “jer su promovisali centralističku politiku, prije svega bošnjačku politiku”.
“Ustavni sud BiH je u kontitunitetu od početka kršio Ustav i moram da priznam da je odluka koju su donijeli, apsolutno stručni dokaz da putem većine, a to su tri stranca (dva Nijemca, jedan Albanac i dvoje sudije iz SDA) donosili odluke, poput one o sudu i tužilaštvu BiH. Time su pokušali da prikriju neustavni položaj ustavnog suda i tužilaštva. Danas radimo jedan ozbiljan posao. Ovaj zakon je prva mjera, opet će vjerovatno nakon toga biti Sud i Tužilaštvo BIH pa onda i SIPA, jer sve je to nametnuto da bude represivni organ. Ako tako bude, oni će apsolutno biti izbačeni, i ja ću biti taj koji će predložiti skupštini da se na ovom prostoru zabrani rad SIPA, Tužilaštva i Suda BiH dok se pribavi njihov ustavni osnov”, naglasio je Dodik, te dodao da je najveća greška koju je napravila Narodna skupština RS bila imenovanje Miodraga Simovića za sudiju Ustavnog suda BiH.
“Simović im je davao legitimitet. Ponekad tako što nije dolazio na sjednice, pa je i tako dao legitimitet kada se donijela odluka o imovini”, rekao je predsjednik Republike Srpske.
“Ovo nije trajno. Ali svako ko ne bude poštovao odluke NS RS od naših sudija, biće krivično odgovoran. Naš bazičan prijedlog je da se vratimo na Dejton, Republika Srpska hoće svoju poziciju strane. Mi ne smijemo pristati da ostane sud i tužilaštvo na ovaj način i da pričamo kako to može da bude na nivou BIH, prije svega da ne budu nadređeni našim sudovima”, kazao je Dodik.
“Milorad Dodik politički nikad nije bio jači. Ja ću onoga trenutka otići sa ove govornice kada narod kaže da im je dosta Dodika. A ja sam tu u ovom mandatu i biću i sljedeći. Ova skupština nikada nije donijela odluku protiv Bošnjaka i Hrvata, a Ustavni sud je donio svaku protiv Srba i Republike Srpske”, dodao je Dodik.
Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske govoreći u ime predlagača i izvjestioca podsjetio je da je brisanje člana 39 iz Pravila Ustavnog suda omogućilo da se dalje odluke ove pravosudne insituvcije donose bez srpskih sudija.
“Znate da je održavanje sjednica bilo uslovljeno prisustvom troje sudija iz FBiH i jednog uz Srpske i to se nije smjelo promijeniti. NS RS je svojim zaključcima od prošle sedmice dala rok Ustavnom sudu BiH da povuče svoju odluku, ali to se nije desilo. Proces izrade zakona je zaštita ustavom zagarantovanih prava. I dok Parlamentarna skupština BiH ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH, neće se provoditi odluke Ustavnog suda BiH, a zaštitićemo i ljude koji budu sprovodili odluke NS RS”, kazao je Bukejlović. On je dodao da Ustavni sud BiH na ovaj način ruši legtimitet.
“Pitanje je da li te odluke predstavljaju volju u BiH ili volju samo trojice ljudi koji su stranci u tom sudu. Postojećim normativnim uređenjem dolazi se to toga da Ustavni sud BiH umjesto da štiti ustavni poredak, on se prusmjerava za donošenje želja usmjerenih samo protiv jednog entiteta. Bez Zakona u Ustavnom sudu ovaj sud je već izgubio kredibilitet. Najvažniji razlog zašto moramo pristupiiti donošenju ovog zakona jeste prisustvo troje stranih sudija, a znamo da je Dejtonski sporazum definisao da te sudije budu iz BiH. Ovaj Zakon o neustavnom djelovanju Ustavnog suda BIH će spiječiti udar na suverenitet, teritorijalni integritet RS, koji je priznat Dejtonom”, naglasio je Bukejlović.
