Novi američki projekat izgradnje infrastrukture za snabdijevanje BiH tečnim gasom s terminala Krk mogao bi poremetiti planove Republike Srpske da kroz Istočnu interkonekciju kod Bijeljine dovede ruski gas.
Glavni gasni pravci u BiH
- Južna interkonekcija – LNG gas sa terminala Krk
- Istočna interkonekcija – planirani uvoz ruskog gasa preko Srbije
- Alternativni izvori – Azerbejdžan i drugi dobavljači
Podsjećanja radi, kako je “Nezavisnim” nedavno rečeno, sve su prilike da će ugovor o uvođenju američkog investitora u projekat Južne interkonekcije uskoro biti finaliziran, a kako se već odranije zna, model će podrazumijevati koncesiju na nekoliko decenija.
Interes za proširivanje projekta na RS
Kako saznajemo, interes za proširivanje projekta na RS već postoji, a uskoro bi se mogli povesti i konkretni razgovori na tu temu.
RS već više od dvije decenije planira izgradnju konekcije sa Srbijom, kojom bi ruski gas bio dopremljen u gradove Srpske, a u međuvremenu bi bila izgrađena kompletna lokalna gasna mreža, uključujući i izgradnju nekoliko centrala na gas.
Almir Bečarević, ekspert za energetiku, sumnja da je u trenutnim okolnostima ovakav projekt izvodljiv.
On podsjeća da je koncept zamišljen u vremenu kada se računalo na stabilno i relativno jeftino snabdijevanje ruskim gasom.
EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom
Danas su se, kako upozorava, okolnosti bitno promijenile, jer je EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom, a alternativni izvori, koji bi na Balkansko poluostrvo dovozili azerbejdžanski gas, već su rezervisani dugoročnim ugovorima, pa je pitanje po kojoj cijeni bi RS gas mogla dobiti, ako bi bilo šta od kapaciteta i ostalo za druge kupce.
Bečarević ističe da Srbija, koja se godinama vezala za jeftini ruski gas, aktivno obezbjeđuje gas iz Azerbejdžana i vjerovatno će zauzeti veći dio dostupnih kapaciteta na pravcu Bugarska – Srbija.
“Kada se tome dodaju visoki troškovi izgradnje i održavanja gasovoda, lako se dolazi do zaključka da projekat bez sigurnog i povoljnog izvora gubi ekonomsku logiku i postaje rizična investicija”, ističe on za “Nezavisne”.
Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja
Bečarević podsjeća da je i Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja. On kaže da već sada Mađarska sklapa ugovore s dobavljačima gasa iz izvora koji nisu ruski.
“Već je ugovorila između šest i sedam milijardi kubnih metara gasa od alternativnih dobavljača, dok ukupno troši oko devet milijardi. To znači da su dvije trećine svojih potreba već pokrili dugoročnim ugovorima sa novim izvorima. Toliko o Orbanovim (Viktor Orban, mađarski premijer) izjavama da oni insistiraju samo na Rusima kao dobavljačima”, kaže on.
Nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove
Iz Vlade Republike Srpske saznajemo da ove nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove, koji podrazumijevaju izgradnju Istočne interkonekcije u skladu s ranijim planovima i strategijama.
Podsjećanja radi, te strategije podrazumijevaju da se preko Srbije RS priključi na ruski gas i da se na osnovu toga sprovede gasifikacija.
Na pitanje kako će se taj projekat realizovati ako SAD insistiraju na istiskivanju ruskih energenata iz Srbije i na činjenicu da zbog rata u Ukrajini EU uvodi potpunu zabranu uvoza ruskog gasa, naš sagovornik, koji je zamolio da ne navodimo ime, jer ne govori zvanično, navodi da je strategija Srpske dugoročna i da na nju ne utiču trenutne okolnosti.
“Znate, najave blokada i zabrana ne znače da će se to i desiti. Vremena su neizvjesna, situacija se praktično mijenja iz dana u dan, i sve to može već sutra doći u pitanje. Mi imamo dugoročne ciljeve i ostajemo pri našim strateškim opredjeljenjima”, rekao nam je naš sagovornik.
Vlada RS spremna da sasluša svaku dobru ponudu
Na pitanje da li bi RS pristala da se priključi na Južnu interkonekciju, ustvrdio nam je da Vlada nema ništa protiv diverzifikacije i da je spremna da sasluša svaku dobru ponudu.
Treba napomenuti da su SAD zaprijetile “Naftnoj industriji Srbije” sankcijama ako Rusi ne prodaju svoj kapital u toj kompaniji, a proces pregovaranja s potencijalnim kupcima je u toku.
Kako smo nedavno pisali, EU prirodni gas vidi kao prelazno gorivo ka potpunoj energetskoj nezavisnosti koja podrazumijeva nuklearnu energiju i obnovljive izvore. S obzirom na to da se ovaj cilj ne može ostvariti u kratkom periodu, u evropskim strategijama gas je tretiran kao tranzitno gorivo, što znači da EU neće finansirati nove gasne projekte.
BiH je imala priliku da Južna interkonekcija bude finansirana od strane EU, ali to vrijeme je isteklo u svađama između predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda oko upravne strukture preduzeća koje bi gas dobavljalo s terminala na Krku.