Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit u srijedu će vjerovatno u Savjetu bezbjednosti UN-a podnijeti izvještaj o stanju u BiH od stupanja na dužnost u augustu ove godine. Klix.ba ekskluzivno objavljuje djelove Šimitovog izvještaja.
Interesantno, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik u izvještaju je spomenut čak 61 put na ukupno 34 stranice izvještaja i okarakterisan kao glavna prijetnja po stabilnost Bosne i Hercegovine.
“Od pisanja ovog izvještaja, Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda. Uporni i ozbiljni izazovi prema osnovama Općeg okvirnog Sporazuma za mir entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu s najvećom strankom SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako na to ne odgovori međunarodna zajednica, može voditi ka poništenju Sporazuma za mir”, uvodne su riječi.
Dalje kaže da je vrhunac eskalacije krize 2021. godine, potez Milorada Dodika, kojeg naziva de facto liderom Republike Srpske, iako entitet ima izabranog predsjednika – poziv entitetu na jednostrano povlačenje iz davno postignutih sporazuma o prenosu entitetskih nadležnosti na državu u oblastima odbrane, indirektnih poreza i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), i da entitet “povrati” ono što on tvrdi da su uzurpirane ustavne nadležnosti u oblasti državnog pravosuđa, provođenja zakona i obavještajnih službi.
“On je dalje najavio izradu nacrta novog Ustava Republike Srpske i odbacivanje svih ‘nezakonito nametnutih odluka i zakona od visokih predstavnika'”, navodi se u izvještaju.
Šmit upozorava Savjet bezbjednosti UN-a o Dodikovim najavljenim planovima koje znače povlačenje pripadnika Oružanih snaga BiH koje borave u Republici Srpskoj, preuzimanje objekata OS BiH na teritoriji Republike Srpske i uspostavljanje Vojske Republike Srpske koju bi navodno činili pripadnici vojske koji su povuku iz OS BiH.
“Potez bi vratio sat unazad 15 godina samo u oblasti reforme odbrane, pa čak i dalje u uslovima izgradnje povjerenja i bezbjednosti. To bi također značilo i povlačenje entiteta iz Uprave za indirektno oporezivanje, VSTV-a, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno bezbjednosna agencije (OBA) uz mjere sprečavanja tih institucija da djeluju na teritoriji Republike Srpske”, navedeno je.
Šmit dalje kaže da Milorad Dodik ovaj poduhvat naziva povratkom na “izvorni Dejton” te kaže da je i politički pogrešan naziv zasnovan na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH.
“U praksi, politika ima za cilj poništiti mnoge teško stečene reforme u posljednjih 26 godina, a ne da bi se striktno pridržavali Mirovnog sporazuma nego da se vratimo na situaciju koja je postojala na terenu prije Dejtona. Ukratko, gospodin Dodik želi da povuče Republiku Srpsku iz ustavnog poretka koji je uspostavljen prema Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir i da se odustane od civilne implementacije Sporazuma navedenom u Aneksu 10”, dodao je.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit ozbiljno upozorava međunarodnu zajednicu da je sve nabrojano jednako otcjepljenju bez proglašavanja.
“Jednostrano povlačenje bilo kojeg entiteta iz uspostavljenih državnih institucija, što prema sadašnjim zakonima nije moguće prema ustavnom okviru bi dovelo do kolapsa tih institucija, a na kraju potkopavaju sposobnost države da funkcionira i izvršava svoje ustavne odgovornosti. Malo prije završetka ovog izvještaja, gospodin Dodik je otkrio svoj cilj – “nezavisna Republika Srpska unutar dejtonske BiH”. Opozicione stranke u Republici Srpskoj su napomenule da je ovo opasan put ne samo za BiH nego i za Republiku Srpsku imajući u vidu da entiteti pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH i nemaju pravo da se odvoje od BiH”, napisao je.
Šmit podsjeća da su državne institucije paralizovane još od jula ove godine kada je Milorad Dodik u dogovoru s opozicijom u RS-u najavio povlačenje političkih predstavnika RS-a iz odlučivanja u državnim institucijama, kao odgovor na odluku prethodnog visokog predstavnika Valentina Inzka koji je donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida i poricanja ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
“Kao dio orkestriranog odgovora, vlasti RS-a usvojile su Zakon o neprimjenjivanju Odluka Visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji je stupio na snagu početkom oktobra. Ovim zakonom se odbija odluka visokog predstavnika i propisuje da se zakonodavstvo na državnom nivou neće primjenjivati u RS-u i obavezuje vlasti RS-a da ne sarađuju s institucijama BiH koje pokušavaju provesti zakone na državnom nivou. Ovo predstavlja konkretna kršenja Aneksa 4 i Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je.
Šmit upoznaje Savjet bezbjednosti UN-a da iako je Dodik nedavno izjavio da njegove akcije nisu usmjerene na izazivanje sukoba, on je također upozorio da svaki pokušaj rušenja pravosudnih institucija na državnom nivou ili agencija za provođenje zakona bi bilo dočekano silom.
“Ničim izazvan, rekao je da ako NATO interveniše, RS će tražiti pomoć neimenovanih ‘prijatelja’ za koje tvrdi da su ga uvjerili na njihovu spremnost u tom pogledu”, dodao je.
Šmit ističe da on kao visoki predstavnik i konačni tumač Općeg okvirnog sporazuma za mir, ima ocjenu da vlasti RS-a već ozbiljno krše Sporazum i spremni su da ga dalje krše, potencijalno uzrokujući nepopravljivu štetu.
“Ako neosporno uspiju u ovom poduhvatu, vlasti RS-a bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim se RS uklanja iz dejtonske arhitekture, posebno iz ustavnog poretka BiH, koji je sinonim za secesiju. Ignorisanje ili umanjivanje važnosti ovakvog stanja stvari – moglo bi imati opasne implikacije za region i šire”, upozorio je.
Šmit kaže da ovo ipak ne znači da je samo Republika Srpska problematična.
“Tri pune godine od Općih izbora 2018., nije imenovana Vlada Federacije BiH. Dok institucije BiH potpuno stagniraju, s najslabijim zakonodavnim učinkom Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH nego u bilo kojem prethodnom mandatu. Dogovor o prijeko potrebnim izbornim reformama također ostaje neuhvatljiv”, navodi Nijemac.
Šmit je upozorio da je tekuća politička kriza počela tokom prethodnog izvještajnog perioda, već u februaru ove godine kada je Narodna skupština RS-a reagovala na izvještaje o neminovnosti odlaska Valentina Inzka i imenovanja Kristijana Šmita usvajanjem zaključka kojim se poziva na predstavnika međunarodne zajednice da spriječe njegovo imenovanje.
Naglasio je i na online kampanju “mirnog razlaza” koju je na proljeće promovisao SNSD.
“Nakon toga je u martu Narodna skupština RS usvojila zaključke u kojima se pozivaju politički akteri u Federaciji BiH da se angažuju sa RS-om kako bi razgovarali o budućnosti BiH, upozoravajući da ukoliko se takvi razgovori ne materijaliziraju, ‘trebalo bi razgovarati o mirnom razlazu’. SNSD je 19. aprila pokrenuo online video kampanju koja promoviše i pokušaj normalizacije koncepta “mirnog raspada” BiH”, naveo je.
Podsjeća da je ubrzo nakon toga SNSD u NSRS-u dostavio svoju inicijativu za razgovore RS-a i FBiH, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka za moguće rješenje za BiH, te najavio formiranje pregovaračkog tima s tim u vezi.
“Inicijativa je nametnula stranačka pogrešna tumačenja Okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i tvrdnju da je BiH ‘nastala uz saglasnost RS i Federacije i tri konstitutivna naroda i da samo uz saglasnost oba entiteta i konstitutivnih naroda može i postoji” i da država BiH ‘ima ograničen i izveden suverenitet’ što odražava u svojim vanjskim odnosima. Inicijativa je ‘zahtijevala’ da institucije Federacije i dva konstitutivna naroda učestvuju u političkim raspravama o ‘povratku temeljnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma’, jasno stavljajući do znanja da ako se zahtjev ignoriše ili ishod nije na zadovoljstvo vlasti RS-a, RS ‘zadržava pravo da konačno odlučiti o svom budućem statusu'”, napisao je precizno Šmit te podsjetio da je PIC osudio takav politički diskurs uz protivljenje Ruske Federacije.
Ipak, u maju je NSRS usvojila inicijativu SNSD-a i odbila raniji poziv Valentina Inzka da NSRS ukine odlikovanja koja je 2016. godine dodijelila ratnim zločincima, uključujući ratnog lidera Radovana Karadžića. NSRS je tada odbacila i bonske ovlasti, tvrdeći da visoki predstavnik nema mandat da ih koristi ili a diktira šta RS treba raditi.
Šmit kaže da je situacija eskalirala neposredno prije njegovog dolaska, odgovorom RS-a na odluku od 22. jula njegovog prethodnika koji je izmjenama Krivičnog zakona BiH sankcionirao poricanje genocida i veličanje zločina i zločinaca.
“Ova odluka je djelomično ocijenjena neophodnom zbog sve glasnijeg poricanja genocida u Srebrenici od vlasti RS-a i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Ovo uključuje otvoreno hvaljenje komandanta Vojske RS-a Ratka Mladića kao heroja nakon potvrđivanja presude 8. juna kojom je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, i objavljivanje izvještaja komisije pod pokroviteljstvom Vlade RS-a u kojem se negira srebrenički genocid, nakon što je 2018. godine ukinuo izvještaj Vlade RS iz 2004. koji je barem priznao obim tog tragičnog događaja.”
Šmit upoznaje Savjet bezbjednosti UN-a da su zbog toga zvaničnici RS-a odbacili odluku visokog predstavnika i najavili da neće učestvovati u donošenju odluka u ključnim institucijama na državnom nivou dok se ona ne poništi.