Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović najavio je da će sutra u Bijeljini biti obilježeno 29 godina od zločina nad pripadnicima JNA u Tuzlanskoj koloni, te je pozvao Tužilaštvo BiH da procesuira zločine nad Srbima u BiH, a jedan od njih je i podmuklo ubistvo 54 vojnika u Tuzli 15. maja 1992. godine.
Očigledno je, istakao je Milunović, da Tužilaštvo BiH neće i ne želi da se suoči sa zločinima koji su počinjeni nad Srbima u proteklom ratu.
-Međutim, to neće moći tako da traje i pitam ih kojim prioritetom rješavaju predmete koji se kod njih nalaze. Pozivam ih da procesuiraju zločine počinjene nad Srbima, kako bismo mogli da razgovaramo o suživotu u ovoj zemlji – rekao je Milunović na konferenciji za novinare u Banjaluci.
Milunović je naveo da se zločin u Tuzli desio po istom scenariju kao u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici što je pokazalo da hrvatsko-muslimanska strana nije bila spremna na mirno rješavanje problema već je namjeravala da izazove oružani sukob sa Srbima.
Prema njegovim riječima, oko 40 ranjenih i zarobljenih vojnika JNA je maltretirano, od kojih su petorica i ubijena.
-Izet Smajić je pucao u usta Radovanu Krstiću s namjerom da ga ubije. Međutim, Krstić je preživio i danas živi u Bijljeini – naveo je on.
Sud BiH je, napomenuo je Milunović, ovaj predmet prebacio na Sud Kantona Tuzla koji je Smajića oslobodio odgovornosti.
Kako je naglasio, jedini pravosnažno osuđen u ovom slučaju, i to na godinu i šest mjeseci, je Ivan Koler, ali ne za napad na Tuzlansku kolonu već za maltretiranje i iživljavanje nad ranjenim i zarobljenim licima.
Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Radomir Graonić rekao je da će u 12.00 časova na groblju Pučile u Bijeljini, gdje su sahranjeni posmrtni ostaci ubijenih u Tuzlanskoj koloni, biti služen pomen i položeni vijenci i cvijeće.
Programu obilježavanja trebalo bi da prisustvuju najviši zvaničnici institucija Srpske, predstavnici grada Bijeljina, Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka, te nevladinih organizacija proisteklih iz Odrbrambeno-otadžbinskog rata.
Muslimanske jedinice u Tuzli napale su 15. maja 1992. godine kolonu Jugoslovenske narodne armije i, prema zvaničnim podacima, ubile najmanje 54 vojnika, a ranile 44, prekršivši dogovor prema kojem je kolona, koja je kao i ostale jedinice JNA napuštala BiH, trebala da mirno ode iz grada.
Ponovljen je scenario iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu, koji se dogodio nepune dvije sedmice ranije – prvi dio kolone je propušten, a drugi napadnut iz zasjede.
Napad na kolonu JNA u Tuzli poznat je i kao slučaj „Tuzlanska kolona”.
Napad su izvršili pripadnici “Patriotske lige” i MUP-a tadašnje BiH pod kontrolom ratne vlade u Sarajevu. Ovaj zločin je direktno prenošen na lokalnoj televizijskoj stanici.
Bošnjaci ovaj dan i zločin nad nevinim vojnicima na odsluženju vojnog roka proslavljaju kao “Dan odbrane Tuzle”.
Prema nekim saznanjima, moguće je da je ubijeno i više vojnika i civila koji su radili u JNA, a bošnjačke vlasti sve ove godine brane nalogodavce zločina i skrivaju još tri masovne grobnice sa 78 tijela.
Iz masovne grobnice na groblju Trnovac u Tuzli 1999. godine ekshumirani su posmrtni ostaci 30 izgorjelih vojnika.
Do danas za ovaj zločin, kao ni za Dobrovoljačku ulicu u Sarajevu, niko nije odgovarao – ni izvršioci, ni naredbodavci iz političkog i vojnog vrha Bošnjaka.
