Za kupovinu u Bosni i Hercegovini, bez obzira na gužve na granicama, i dalje se odlučuju komšije iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), građani navedenih zemalja našli su se na listi onih koji su najviše kupovali u BiH, a najčešće se radilo o robi široke potrošnje.
Tako su strani državljani od početka godine podnijeli 161.187 zahtjeva za povrat poreza, što, u odnosu na isti period lani, predstavlja povećanje broja zahtjeva za 17.245, pokazuju podaci UIO BiH.
Vrijednost podnesenih zahtjeva sa PDV-om tokom prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 48,8 miliona KM, dok je iznos PDV-a bio nešto veći od sedam miliona KM.
“Tokom istog perioda prošle godine podnesena su 143.942 zahtjeva za povrat poreza. Ukupna vrijednost podnesenih zahtjeva sa PDV-om iznosila je 42,7 miliona, dok je iznos PDV-a bio 6,2 miliona”, rekli su u UIO BiH.
Najviše zahtjeva, njih 21.081, podneseno je na graničnom prelazu u Orašju, čija je vrijednost sa PDV-om bila 6,7 miliona KM, dok je sam iznos PDV-a bio nešto manji od milion KM.
Iz ove institucije su napomenuli da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, kao što su petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni benzin bezolovni, motorni benzin, alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duvana.
“Strani državljani koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a su fizička lica koja nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini. Ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine”, rekli su u UIO BiH.
Nedeljka Ilijić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Oaza” iz Trebinja, istakla je za “Nezavisne novine” da se građanima susjednih zemalja isplati kupovati u BiH, te da se često tokom sedmice u Trebinju mogu vidjeti automobili s registarskim oznakama Dubrovnika, Herceg Novog, Kotora ili Podgorice.
“Ovdje im je jeftinije, a za povrat PDV-a četvoročlana porodica može i da ruča. Što je kod nas dvije KM, kod njih je dva evra i to je razlog kupovine. Vikendom naprave izlet i spoje ugodno s korisnim”, rekla je Ilijićeva.
S druge strane, ekonomista Siniša Pepić smatra da mogućnost povrata PDV-a koriste i državljani BiH koji imaju dvojno državljanstvo, prije svega Hrvatske i Srbije, te da je upravo zbog toga došlo i do povećanja broja zahtjeva.
“Nije isključeno da je do povećanja došlo usljed poremećaja cijena na tržištu, gdje su mnogi primorani da koriste mogućnost prijavljivanja za povrat PDV-a na osnovu tog drugog državljanstva koje imaju. To je klasična poreska evazija, klasično izbjegavanje poreza, što je na štetu države. Država bi trebala povesti računa, u smislu da se revidira da li ti ljudi koji su izvršili povrat PDV-a na osnovu stranog državljanstva posjeduju državljanstvo BiH”, istakao je Pepić.
