in

Izetbegović ponovo sprema politički štrajk

Lider SDA Bakir Izetbegović postavlja dimnu zavjesu i pokušava stvoriti uslove da se i naredni opšti izbori u BiH održe po “pravilima” i u atmosferi iz 2018. godine, kako bi uz pomoć CIK-a u potpunosti iz javnog i političkog života FBiH eliminisao legitimne predstavnike hrvatskog naroda.

Kaže ovo za “Glas” analitičar Milan Sitarski komentarišući stav lidera SDA kako neće dozvoliti “da 10 odsto hrvatskih parlamentaraca zavladaju BiH, jer bi to ubilo razlog za postojanje građanskih stranaka i svega onog što je probosansko i zbilo je u neku bošnjačku kvotu od 33 odsto”. Prema riječima Sitarskog, radi se o besmislenim izjavama koje predstavljaju uvod u potpuni politički štrajk koji smo već imali pred prošle opšte izbore kada je bošnjačka strana odbila sve prijedloge HDZ-a da se izvrše izmjene Izbornog zakona BiH, a koje su trebale spriječiti dalju majorizaciju Hrvata u FBiH.

– Prošle izbore smo zbog tog bojkota SDA dočekali sa jednom “rupom” u zakonu. Mišljenja sam da je namjera “probošnjačkog bloka” da i izbore 2022. dočekamo na isti način. Ponoviti situaciju iz 2018. da ovako konstituisan CIK, a koji se nalazi pod kontrolom SDA, bude zamjena za zakonodavca, da uzurpira nadležnosti Parlamenta i da po svom nahođenju donosi uputstva za popunjavanje Doma naroda FBiH. To je veoma opasno, ali i protivzakonito i protivustavno – kaže Sitarski.

Ovaj politički analitičar smatra da Izetbegovićeve izjave predstavljaju samo reakciju na promjenu klime i stavova u dijelu međunarodne zajednice koja je odlučila da ne podrži unitarističke težnje i agende bošnjačkih partija u BiH.

– Oni će sada sigurno pokušati da preko ovako konstituisanog CIK-a dođu do famoznih šest hrvatskih delegatskih mjesta u Klubu Hrvata Federalnog parlamenta i repriziraju ono što smo već mogli da gledamo između 2011. i 2015, a to je “vlada platforme”. To je vlada koja je imala podršku stranaka za koje je glasalo samo oko 20 odsto Hrvata – naglasio je Sitarski, dodajući da ovakav scenario vodi BiH u još dublju krizu.

Slično mišljenje dijeli i sociolog Ivan Vukoje, navodeći da su ovi “planovi” samo dio unitarističkog narativa koji negira temeljno načelo o konstitutivnosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Naglašava da je priča o tobožnjoj političkoj diskriminaciji Bošnjaka u odnosu na njihov postotak u ukupnoj populaciji potpuno neutemeljena i služi kao dimna zavjesa za prikrivanje stanja u kojem oni već sada imaju više vlasti, ne samo u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda, nego i više vlasti u odnosu na vlastiti demografski udio u ukupnoj populaciji.

– Sve ovo je u funkciji stvaranja alibija za neprihvatanje prijedloga HNS-a i kreiranje društveno-političkog okruženja za preuzimanje potpune političke i institucionalne kontrole nad FBiH nakon izbora 2022. godine – smatra Vukoje.

Dodaje i da svrstavanjem sebe i svoje stranke u “probošnjački blok” Izetbegović poručuje kako u pogledu organizovanja i karaktera države nema bitne razlike između SDA i, na primjer, SDP-a ili Naše stranke.

– Sve članice ovog bloka povezane su zajedničkom političkom agendom koja se naziva unitarizam. Ta i takva politika predstavlja konglomerat politika sa bošnjačkom bazom, bosanskom nadgradnjom i građanskom fasadom. Izetbegovićeve izjave vrlo snažno potkrepljuju tu tvrdnju – kaže Vukoje.

Građanske bajke

Politikolog Vojislav Savić kaže kako “građanske stranke”, a o kojima Izetbegović toliko dušebrižnički govori, mogu da traže svoj prostor na nivou entiteta, kantona ili opština i na taj način utiču na politički sistem. Prema njegovom mišljenju, apsolutno je nebitno da li je stranka građanska ili ne kada ona ulaskom u vlast svakako djeluje u interesu jednog od tri naroda. Kaže da je očigledan primjer SDP prije par godina ili DF danas, koji sam sebe naziva “probosanskom”, ali je “1/1 stranka” koja radi za bošnjačke interese.

Šta mislite o članku?

63 bodova
Upvote Downvote

Francuskoj prete kosovizacija i građanski rat: Zašto su se oficiri uznemirili

Krivokapić: Ugovor Vlade i SPC biće u potpunosti usaglašen