Trebević je do prije 150 godina bio golet, Austro-Ugarska ga je počela pošumljavati jer je i tada postojalo klizište.

Prije tačno mjesec katastrofalne poplave i klizišta u Jablanici, Konjicu i Fojnici odnijeli su 27 života. Posljedice kataklizme, koja je u kratkom vremenu zbrisala cijela naselja, još se otklanjaju, ali javnost je već zaokupljena drugim temama, pa sjećanja na dramatične trenutke polako blijede kod svih, osim kod preživjelih koji čekaju izgradnju svojih domova i trajno zbrinjavanje.

– Bojim se da to guramo ustranu, u zaborav, ali u sjećanja tih ljudi će zauvijek biti ugrađeno ono što se desilo. Oni će biti opomena nama. Da se nije desila Jablanica, ne bi se sad pričalo ni o problemu Bistričkog potoka i Trebevića – rekao je profesor Šumarskog fakulteta UNSA-e Dalibor Ballian.

Na gradnju na Trebeviću upozoravao je prije godinu, ali niko ga, kaže, nije slušao. Sada Kantonalna uprava civilne zaštite naređuje evakuaciju stanovništva iz dijelova Starog Grada, a lokalna vlast i građani su ogorčeni takvom naredbom. Ballian se slaže s ocjenom da je vlast u panici.

– Vlast se boji sama za sebe. Šta ako nam se ponove Jablanica, Neretvica, Fojnica? Vlast sada donosi odluku. Da li je ona valjana, opravdana… Klizište je krenulo, zemlja ispucala, pukotine se šire i vlast ne zna šta će se desiti. Ljudi ne žele ići. Tu je mnogo problema. Trebević je do prije 150 godina bio golet. Austro-Ugarska ga je počela pošumljavati jer je i tada postojalo klizište, a sad smo mi pametniji od njih, pa nama šuma ne treba. Mi ćemo to betonirati, praviti zgrade, apartmane i ostalo – kaže Ballian.

Nije problem samo Širokača, već veliki broj drugih klizišta u Sarajevu, dodaje i naglašava da su se padinski dijelovi grada davno mogli izgraditi, ali zbog svih opasnosti grad se kroz historiju širio prema Alipašinom Polju i Ilidži.

– Sreća naša je da mi još nismo imali kišu kakvu je imala Jablanica kada je stradala, jer pola Sarajeva bi bilo u koritu Miljacke – naglasio je profesor Ballian.

To, nažalost, ne znači da se ekstremne padavine neće desiti. Posljednji primjer imali smo u Španiji, gdje je više od 200 ljudi poginulo u poplavama. I ova tragedija, kaže Ballian, govori o značaju šuma u našoj životnoj sredini.

Šta da upije vodu
– Valensija nema šume, to su neke rijetke šume španskog hrasta, maslinjaci, vinogradi i poljoprivredne površine koje se intenzivno obrađuju. Čim je intenzivna poljoprivreda, tu nemate zemljišni pokrivač i strukturu tla koja može zadržati vodu. Nema klasičnog humusnog sloja, koji je kao spužva koja upija vodu. Jedan kubik humusa upija do četiri kubika vode, a bez njega imate situaciju kao u Jablanici ili Valensiji – pojasnio je prof. dr. Dalibor Ballian.

Share.
close
Exit mobile version