Evropski put BiH praktično je potpuno zaustavljen, a posljednje upozorenje stiglo je od Marte Kos, komesarke za proširenje, i Luiđija Soreke, šefa Delegacije EU, da bi BiH mogla izgubiti dodatnih 380 miliona evra iz Plana rasta.
BiH je potpuno prestala da sprovodi reforme, nekoliko evropskih zakona je na čekanju, a Visoki sudski i tužilački savjet BiH, potpuno mimo dogovora s EU, jednostrano je odlučio da promijeni dijelove pravilnika koji se, između ostalog, odnose na snižavanje kriterijuma u vezi s izvještavanjem o imovini nosilaca pravosudnih funkcija i sukobu interesa.
Dodatni problem predstavlja činjenica da dio američke administracije, koji ne uključuje profesionalce iz Stejt departmenta, direktno ohrabruje pojedine aktere u BiH da u najmanju ruku ne žure kad je u pitanju evropski put.
Delegacija EU je, po svemu sudeći, neprijatno iznenađena izmjenama koje su se desile bez konsultacija s evropskim institucijama. Podsjećanja radi, pravosuđe i jačanje pravne države neki su od najvažnijih kriterijuma za evropski put BiH.
“VSTS pravilnike treba mijenjati u skladu s dogovorom”
U odgovoru “Nezavisnim”, iz Odjeljenja za komunikacije Delegacije EU podsjećaju da su izmjene i dopune Zakona o VSTS-u u vezi s integritetom jedan od neophodnih elemenata za održavanje prve međuvladine konferencije kojom bi se otvorili pristupni pregovori između BiH i EU. Osim toga, ističu da su te izmjene sastavni dio Reformske agende BiH iz okvira Plana rasta za zapadni Balkan.
“Sa VSTS-om BiH su bili dogovoreni konkretni modaliteti sprovođenja, koji su predviđali zapošljavanje vanjskih stručnjaka i njihovog pomoćnog osoblja putem otvorenog, transparentnog postupka, zasnovanog na stručnosti kandidata. Sve izmjene utvrđenih modaliteta se trebaju međusobno dogovarati između VSTV-a i Evropske komisije. Ranije ove godine VSTV BiH je razmatrao Nacrt izmjena i dopuna Pravilnika, koji bi suštinski izmijenio okvir na kojem počiva vanjsko praćenje i predstavljao bi ozbiljan rizik da Program vanjskog praćenja učini neefikasnim. Nacrt izmjena i dopuna je izazvao niz zabrinutosti u pogledu efikasnosti, kredibiliteta i nezavisnosti vanjskog praćenja. Te zabrinutosti je zvanično iznijela direktorica za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Valentina Superti, u svojim dopisima predsjedniku VSTS-a BiH Saninu Boguniću od 10. februara i 13. aprila”, naglasili su u Delegaciji u odgovoru “Nezavisnim”.
Uprkos tome, kako su istakli, VSTS je 15. aprila ipak usvojio izmjene i dopune Pravilnika, čime je u suštini zanemario mišljenje Komisije.
“Trenutno procjenjujemo naš tok djelovanja, uključujući i svaki uticaj na EU finansiranje operacije praćenja”, dodali su oni.
Pravilnik VSTS samo kap u moru
Odstupanje od reformi u vezi s poboljšanjem rada VSTS-a samo je dio problema na evropskom putu BiH.
Soreka je u postu na mreži X napomenuo da je komesarka Kos tokom debate u Evropskom parlamentu istakla da ne može biti kompromisa kada je riječ o standardima reformi na evropskom putu, uprkos činjenici da je proširenje jedno od ključnih pitanja zbog dubokih geopolitičkih promjena koje se dešavaju u svijetu.
“Plan rasta predstavlja konkretan okvir koji može doprinijeti transformaciji zemlje, jačanju demokratskih institucija, investicija i ukupnog prosperiteta. Međutim, vlasti BiH u posljednje vrijeme nisu ostvarile napredak u usvajanju mjera iz Reformske agende. Te mjere uključuju unapređenje digitalizacije i efikasnosti administracije, reformu pravosuđa radi bolje zaštite prava građana, te korake ka zelenijoj i održivoj ekonomiji”, napomenuo je Soreka.
Podsjetio je da je Plan rasta zasnovan na konkretnim rezultatima i jasno definisanim rokovima, zbog čega neispunjavanje obaveza nosi direktne finansijske posljedice.
“Komesarka Kos je već upozorila vlasti BiH na rizike kašnjenja, naglašavajući potrebu za hitnim djelovanjem. Bez konkretnih poteza, BiH bi mogla izgubiti sredstva namijenjena građanima, dok se prostor za napredak na evropskom putu dodatno sužava”, istakao je Soreka.
Dodik: Ne podržavamo evropski put ako vodi u centralizaciju
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na pitanje novinara o mogućem gubitku evropskih sredstava, rekao je da se tu radi dijelom o grantovima, a dijelom o kreditima, te da je Republika Srpska pokazala sposobnost da dobije kredite na drugoj strani. On tvrdi da RS nije protiv evropskog puta, ali da ga neće podržati ako on vodi u centralizaciju BiH.
“Svagdje tamo gdje postoji ta centralizacija s naše strane neće dobiti podršku, zvala se Plan rasta ili put u ambis. Svaka vrsta centralizacije ne dolazi u obzir i neće se desiti”, rekao je Dodik.
Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, rekao je da postoji zajednički stav da treba biti sporazuma između BiH i EU, ali da se prvo treba postići dogovor oko svih projekata prije nego što se povuče novac.
“Nije dobro da nam se ne desi da povučemo sredstva, a onda plaćamo penale zato što ih ne možemo realizirati. Šteta je propustiti bilo koji novac koji možemo dobiti, pogotovo kao grant sredstva, međutim evidentno je da unutar sebe nismo dovoljno organizirani da krenemo u taj projekat”, rekao je Čović.