O konceptu građanske države, koji zagovara dio međunarodne zajednice, može se razgovarati možda u budućnosti, nakon što BiH postane članica Evropske unije. Dotad je Dejton mapa puta prema evropskoj integraciji i to mora i ostati.
Ova izjava specijalnog izaslanika američkog predsjednika za Zapadni Balkan, Gabrijela Eskobara, kao bomba je odjeknula u BiH, naročito u Sarajevu među tzv. građanskim strankama, koje kompletnu politiku zasnivaju na (iskrivljenom) građanskom konceptu, naspram konstitutivnih Srba, Hrvata i Bošnjaka i ustavnih mehanizama za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
Istovremeno, sa smiješkom na licu dočekana je među srpskim i hrvatskim političkim predstavnicima, jer je Eskobar otvoreno rekao da SAD podržavaju koncept jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, izjavu američkog diplomate nazvao je čudnom i poručio da će tražiti pojašnjenje.
– I on sam zna da sa ovakvim ustavnim uređenjem, sa ovakvom diskriminacijom prema građanima vlastite zemlje, koja je ugrađena u Ustav, mi ne možemo u EU. Druga stvar, ako je to tačno što kaže gospodin Eskobar, da mi nećemo ući u EU sa nekim drugim ustavnim uređenjem, ja ga molim da kod svojih šefova izdejstvuje da na neki način zamole, pritisnu EU da nas odmah primi u EU. O čemu pregovaramo, kakve reforme, kakve presude Evropskog suda za ljudska prava? Dajte da uđemo u EU pa da onda počnemo raditi prave stvari. Ili je možda poruka “nećete nikada ući u EU” – izjavio je Komšić.
Istovremeno, Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u PS BiH, smatra jako bitnim to što administracija SAD smatra Dejtonski mirovni sporazum dobrim kompromisom, koji je prepoznao interese sva tri konstitutivna naroda i mogućim putokazom za evropsku integraciju, što Srpska tvrdi i zagovara u kontinuitetu.
Ali, dodaje ona, u izjavi nedostaje pozivanje na njegovu punu primjenu i priznanje da nas je upravo odustajanje od rješenja iz Dejtona, nametanje neustavnih rješenja i intervencionizam u korist bošnjačke vizije BiH, upravo uvelo u nefunkcionalnost.
– Istakla bih kao jako važnu poruku i to da administracija SAD, koju Eskobar predstavlja, ne vidi nikakvu šansu za sukob u BiH, jer je očuvanje mira i stabilnosti definitivno najvažnije pitanje. Očito je ovo poruka određenim medijima i političarima, kako onim opozicionarima iz Republici Srpskoj, tako i FBiH, da zaustave uznemirujuću retoriku, jer smo svjedoci da su do unazad nekoliko sedmica vrlo agresivno i sinhronizovano u kontekst izazivanja mogućih sukoba neprestano uvodili Milorada Dodika i vlasti RS – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.
Takođe, navodi da je jako dobro što je službenik te zemlje i tog nivoa napokon iznio realan stav po pitanju “građanskog koncepta” u BiH.
– Jer, što prije od njega kao neiskrenog, nerealnog, neustavnog i istorijski neutemeljenog, odustanu u Sarajevu, brže i kvalitetnije ćemo nalaziti rješenja za nagomilane unutrašnje probleme – zaključuje ona.
Međutim, sociolog Slavo Kukić smatra da je Eskobar ovom izjavom zapravo ostao u okvirima koje SAD brane od Dejtonskog sporazuma, a to je jedna država, dva entiteta, tri naroda.
– Druga stvar, što se mene tiče, a ja sam čovjek građanske provenijencije, BiH u ovom momentu nije ni zrela za građanski koncept. Jer, u ovom momentu se i građanski koncept koristi u funkciji jedne od triju nacionalističkih filozofija. U istoj mjeri kao što i Dejtonski sporazum Milorad Dodik koristi kao argument prava RS na samoopredjeljenje i kao što ga Dragan Čović koristi da bi branio pravo Hrvata na svoju federalnu jedinicu. Dakle, sve tri nacionalističke filozofije koriste Dejtonski sporazum na svoj način, a on se uistinu može razumjeti samo na način kako ga je Eskobar prezentovao. Mislim da će u BiH proteći još dosta vode dok se Bosanci i Hercegovci budu mogli posmatrati samo kao ljudi i dok im ne prestane biti važan njihov nacionalni identitet – zaključuje Kukić.
