Moderne tehnologije bile su dio posljednjeg izbornog ciklusa u kome su birani čelnici u gradovima i opštinama u BiH, ali konačna odluka o tome da li će i koje će tehnike biti primjenjivane na narednim izborima trebalo bi da bude donesena u Parlamentu BiH, kada se slegnu utisci i sumiraju rezultati sprovedenih pilot projekata u okviru kojih su privremeno i skeneri bili na određenim biralištima.
Iako se o uvođenju novih tehnologija u domaći izborni proces priča duže godina i u okvirima Centralne izborne komisije (CIK) i tokom rada brojnih interresornih radnih grupa za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, konačan dogovor o tome nije postignut.
Ipak, kako je navedeno u drugom periodičnom izvještaju o uvođenju novih tehnologija u izborni proces koji je CIK dostavio u parlamentarnu proceduru, intervencijom Kristijana Šmita donesene su izmjene i dopune Izbornog zakona kojima je, između ostalog, omogućena upotreba tehnologija, odnosno sprovođenje pilot projekata, testiranja tih tehnologija prije njihovog eventualnog uvođenja u izborni proces za opšte izbore 2026. godine.
CIK je tako uz pomoć donatorskih organizacija sproveo četiri pilot projekta na dan lokalnih izbora u 24 osnovne izborne jedinice na gotovo 460 biračkih mjesta tokom 6. oktobra, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere na glasačkim mjestima i video-nadzor.
– Uprkos činjenicama da je CIK kasnio sa svim aktivnostima, pripremne aktivnosti su završene do dana izbora zahvaljujući donatorima i njihovim ekspertima. Posebno ističemo da CIK-u nedostaju relevantna stručna znanja iz oblasti uvođenja izbornih tehnologija, kao i ljudski resursi jer većina osoblja u IKT odjeljenju posjeduje srednju stručnu spremu – navedeno je, između ostalog, u analizi CIK-a.
Pojašnjavajući šta je sve urađeno da bi se mogao sprovesti svaki od četiri pilot projekta, u CIK-u su istakli da su se tokom priprema za njih glavni izazovi ogledali u činjenici da su svi koraci komisije bili uslovljeni aktivnostima dobavljača te je proces finalizacije podzakonskih akata nastavljen sve do polovine septembra.
– Veoma kratki rokovi za realizaciju projekta, nedostatak adekvatnog IT osoblja u CIK-u dodatno je opteretilo rad ove institucije u izbornoj godini. Sprovođenje projekta je zahtijevalo angažman dodatnog osoblja, operatera sa odgovarajućim IT kvalifikacijama i nizom podzakonskih akata – navedeno je u dokumentu.
Organizacija i sprovođenje pilotiranja izbornih tehnologija za CIK BiH su nove aktivnosti koje, kako je istaknuto, zahtijevaju dugoročniju pripremu.
– Nakon završetka pilot projekata i evaluacije u Parlamentu BiH biće dostavljena i Studija izvodljivosti uvođenja novih tehnologija u izborni proces – evaluacija i analiza sprovedenih pilot projekata kako bi se na osnovu svega toga Parlament BiH mogao opredijeliti u kojem pravcu će ići uvođenje izbornih tehnologija. Uvažavajući sve izazove sa kojima smo bili suočeni tokom pripreme pilot projekata, očekujemo da će evaluacija testnih projekata ponuditi naučene lekcije i odgovore na osnovu kojih ćemo zakonodavcu moći ponuditi informacije o mogućim ishodima, koristima i rizicima vezanim za izborne tehnologije koje će omogućiti donošenje odluke o izbornim tehnologijama koje su najbolji izbor – istaknuto je u dokumentu CIK-a.
Manipulacije
Član Koalicije pod lupom i bivši predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić za “Glas” kaže da nove tehnologije moraju biti prisutne na izborima 2026.
– Sigurno je da CIK nema te kapacitete u IT odjeljenju, jer je i preko 5.000 biračkih mjesta, ali trebalo bi ojačati taj sektor i zaključiti ugovor sa IT firmom, kako to rade i u svijetu, koja se bavi tehnologijama, upotrebom skenera i biometrijske identifikacije birača. U pitanju je zaštita izražene slobodne volje birača. Njih bi trebalo zaštiti od manipulacija, a čiji su nalogodavci sigurno politički subjekti koji učestvuju u izbornom procesu. Ne svi, ali na vrijeme upozoravamo – naglasio je Šehić.
