Cijene peleta u Bosni i Hercegovini tokom prva dva mjeseca ove godine bile su neujednačene i zavisile su od klase proizvoda i dobavljača. Prema podacima iz registra cijena Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajna cijena peleta u januaru i februaru kretala se u rasponu od oko 500 do više od 800 KM po toni.
Iz Ministarstva navode da razlike u cijenama između kantona proizlaze iz tržišnih faktora, proizvodnih kapaciteta, troškova transporta i skladištenja, ali i ugovornih odnosa između proizvođača i distributera. Na formiranje cijena utiču i sezonska potražnja, dostupnost zaliha na lokalnom tržištu i poslovne strategije kompanija.
Nestašica sirovine povećava cijene
Direktor kompanije „Drvosječa“ Muhamed Helać ističe da je nestašica sirovine posljednjih godina jedan od ključnih problema u drvnoj industriji, piše Forbes
Kako navodi, finansijski problemi u pojedinim šumsko-privrednim gazdinstvima, ali i odnos ponude i potražnje doveli su do rasta cijena sirovine, što se direktno odražava i na cijenu peleta, briketa i ogrjevnog drveta.
Dodaje da dodatni pritisak stvara i povećana potražnja iz inostranstva. Kao primjer navodi Njemačku, gdje se, u okviru politike smanjenja ovisnosti o ruskom plinu, sve više prelazi na kotlove na pelet i ogrjevno drvo.
Mnogo je faktora koji dovode do rasta cijena. Nažalost, dijalog s vlastima gotovo da ne postoji, a problemi u drvnoj industriji slični su onima s kojima se suočavaju i prevoznici”, rekao je Helać.
Privremeno ograničenje cijene
Pred početak prošle grijne sezone zabilježen je nagli rast cijena peleta, pa je u pojedinim periodima tona prelazila 700 KM.
Zbog toga je Federalno ministarstvo trgovine donijelo mjeru kojom je maksimalna maloprodajna cijena bila ograničena na 480 KM plus PDV po toni. Ta mjera važila je do kraja 2025. godine.
Nakon toga uvedeno je Uputstvo o dostavi podataka o promjenama cijena i marži, prema kojem su proizvođači i trgovci obavezni prijavljivati cijene u web aplikaciji pelet.fmt.gov.ba. Cilj je, kako navode iz Ministarstva, osigurati transparentnost tržišta i omogućiti građanima da uporede ponude.
Kritike proizvođača
Helać smatra da obaveza prijavljivanja cijena predstavlja dodatno administrativno opterećenje za proizvođače i trgovce, bez značajnog efekta na tržište.
Navodi i da se na registru ponekad prikazuju cijene koje više nisu aktuelne jer su trgovci prodali male količine po nižoj cijeni i kasnije više nisu nabavljali robu.
Siva ekonomija veliki problem
Prema riječima proizvođača, tržište ogrjeva u BiH opterećeno je i velikim udjelom sive ekonomije.
“Brojni proizvođači i trgovci rade na crno i ne evidentiraju promet kroz fiskalne sisteme. Zbog toga mogu nuditi niže cijene jer ne plaćaju PDV i druge obaveze”, kaže Helać.
Dodaje da građani često biraju takvu kupovinu zbog niže cijene, iako to dugoročno šteti tržištu i javnim prihodima.
Realna cijena oko 670 KM
Direktor firme Erić-m iz Bijeljine Mladen Erić navodi da se pelet A1 klase u njihovoj proizvodnji trenutno prodaje po 670 KM po toni s PDV-om.
Prema njegovim riječima, od te cijene proizvođaču ostaje oko 50 KM po toni, nakon što se pokriju troškovi sirovine, energije i proizvodnje.
“Ako bi cijena pala na 600 KM, ne bih imao računicu da proizvodim”, kaže Erić.
Malo prostora za pojeftinjenje
Erić smatra da ove godine nije realno očekivati pad cijena, jer su skladišta u Evropi gotovo prazna, a potražnja je visoka.
Ipak, dodaje da bi eventualni pad mogao uslijediti naredne godine ukoliko proizvođači značajno povećaju proizvodnju.
Kupovina ogrjeva najpovoljnija u proljeće
„Zato već od marta pripremamo veliki akcijski popust na pelet i briket i sa tom akcijom zvanično ulazimo u onaj period godine kada svi građani trebaju da nabave ogrijev jer je upravo tada najjeftiniji – od marta pa do jula“, kaže Helać.
U Federalnom ministarstvu trgovine naglašavaju da u tržišnoj ekonomiji cijene formira tržište, ali da Vlada može intervenirati u slučaju ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju ili naglog rasta cijena.
Izvor: Crna Hronika