Centralna izborna komisija (CIK) BiH nakratko je prekinula sjednicu jer je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, mimo ranije prakse i bez znanja ostalih članova CIK-a, pokušao da ova institucija ne ovjeri učešće na izborima Srpske radikalne stranke – dr Vojislav Šešelj, a u jednom trenutku postavilo se i pitanje da li će zbog Arnautovićevog načina rada CIK biti sposoban da sprovede predstojeće izbore.

Ono što je najviše zasmetalo, prije svih, Vanji Bjelici Prutini i Vladi Rogiću, članovima Centralne izborne komisije BiH, jeste to što je Arnautović iznio niz političkih stavova pokušavajući da ospori ime Srpske radikalne stranke – dr Vojislav Šešelj. Obrazlažući svoj prijedlog, pored toga što je Šešelja nazvao ratnim zločincem, Arnautović je u nekoliko navrata politiku ove stranke optužio za “propagiranje velikosrpske zločinačke ideologije”, stvaranje “velike Srbije u čijem sastavu bi bila i Bosna i Hercegovina”.

“Upravo realizacija takve ideologije i politike u praksi za vrijeme agresije na suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine rezultirala je brojnim masovnim i pojedinačnim zločinima počinjenim pretežno nad Bošnjacima, uključujući i počinjeni zločin genocida”, rekao je, između ostalog, Arnautović.

Nakon što je Arnautović završio svoje izlaganje, reagovala je Bjelica Prutina, naglašavajući da to što predsjednik CIK-a radi u najmanju ruku nije korektno te da je “blago rečeno šokirana”.

“Bilo bi korektno da ste pitanje iznijeli na kolegijumu. Nemam ništa protiv Vašeg mišljenja, ali kao član CIK-a treba da znamo o čemu će se raspravljati na sjednici, a ne kad se upale kamere”, rekla je Bjelica Prutina.

Slično je reagovao i Rogić, a njega je djelimično podržao i Željko Bakalar, član CIK-a, koji je rekao da bez obzira na svoje lično mišljenje, neće podržati Arnautovićev prijedlog jer CIK treba da se bavi isključivo onim što mu zakon pripisuje.

“Ako ćemo ovako dalje raditi, neće nam pomoći sve pare ovog svijeta da sprovedemo izbore”, rekao je Rogić.

I pored brojnih negodovanja, Arnautović je insistirao da se o njegovom prijedlogu glasa, pokušavajući “podvaliti” da se o ovjeri političkih partija glasa zbirno za sve, a posebno za njegov prijedlog. Na kraju ni samim članovima CIK-a nije bilo jasno o čemu glasaju, a nakon što su čak četiri člana tražila pauzu, Arnautović je prekinuo sjednicu, koja je nastavljena nekoliko trenutaka kasnije. Na kraju je CIK ovjerio prijave 59 političkih stranaka i osam nezavisnih kandidata koji u potpunosti ispunjavaju zakonom propisane uslove za učešće na opštim izborima.

Kada je riječ o Srpskoj radikalnoj stranci – dr Vojislav Šešelj, četiri člana CIK-a bila su da se ova stranka ovjeri za učešće na izborima jer registracija imena stranke nije u njihovoj nadležnosti, već nadležnosti sudova, dok su Aranutović i Ahmet Šantić glasali protiv ovjere te stranke, a s obzirom na ishod glasanja, o ovjeri te stranke biće riječi na narednoj sjednici CIK-a.

Osim toga CIK nije ovjerio učešće na izborima za 32 političke stranke i one će biti obaviještene o nedostacima prijave i imaće rok od dva dana od dana prijema obavještenja, tačnije do ponedjeljka, 30. maja, da otklone nedostatke.

Novac za izbore biće obezbijeđen

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, rekli su da će biti obezbijeđen novac za predstojeće opšte izbore u BiH te da se sve aktivnosti za sprovođenje izbora mogu odvijati.

“Ponudio sam da Republika Srpska i FBiH plate svoj dio. Ne znam u čemu je problem. Mogu biti date i pozajmice i kada BiH bude imala usvojen budžet, vratiće 12 miliona KM potrebnih za finansiranje izbora”, rekao je Dodik, ponavljajući da BiH nije normalna zemlja i da se ne smije imati iluzija da će rješavanjem navedenog pitanja svi problemi biti otklonjeni.

Share.
close
Exit mobile version