SVJETSKE SUPERSILE UŠLE U BITKU ZA MAKEDONIJU: Tko će kontrolirati plinovod i prugu

0
47

Za Moskvu Makedonija ima jednu od najvažnijih uloga u ovladavanju južnim plinskim pravcem, Turskim tokom. Ako Zaev, američki favorit, dođe na vlast, ozbiljno bi ugrozio te planove.

Tkogod makar i površno poznaje prilike u Makedoniji, nije iznenađen postizbornom krizom koja je trese od posljednjih izvanrednih izbora. Bivša najmanja jugorepublika, smještena na jednom od najvažnijih geostrateških pravaca između Bliskog istoka i europskog tla, po svom etničkom sastavu i više je nego plodno tlo za destabilizaciju u eri zakuhavanja na širem euroazijskom prostoru. Džoker je albanska manjina koju se teško može tako nazvati kad čini gotovo 30 posto stanovništva, piše Globus.

Dogovor u Tirani

Zadnji prijevremeni izbori progurani na mišiće Europske unije i SAD-a rezultirali su minimalnom pobjedom VMRO-DPMNE-a i dosadašnjeg premijera Nikole Gruevskog, dok je socijaldemokrat Zoran Zaev dobio dva posto manje (49 prema 51 mjestu u parlamentu). Za formiranje Vlade ključne su albanske stranke s kojima je Gruevski dosad uspio koalirati, ali ne i ovog puta. Albanci su se priklonili Zaevu, ali ispriječio se predsjednik Đorge Ivanov odbijanjem sporazuma.

Ivanov, inače iz VMRO-DPMNE-a, pritom ne popušta pod pritiskom zapadne diplomacije. Dao je košaricu i Federici Mogherini, šefici EU diplomacije, a ne pada ni pred porukama zapadnih diplomata. Najkraće rečeno, predsjednik tvrdi da se ne može formirati vlast čiji su postulati dogovoreni u trećoj državi – Albaniji, pod pokroviteljstvom albanskog premijera Edija Rame.

Albanske makedonske stranke taj su sporazum sa Zoranom Zaevom donijele iz Tirane. On predviđa široku autonomiju albanskog življa, uvođenje dvojezičnosti na cijelom prostoru i u dogledno vrijeme vjerojatnu federalizaciju države.

Konzervativna struja VMRO-DPMNE-a, premijer Gruevski i predsjednik Ivanov u tome vide opasnost od raspada države po etničkoj liniji.

Gruevski ima ponudu za Zaeva, ali ona isključuje sporazum iz Tirane. Nudi mu koaliciju u kojoj Zaev treba biti novi premijer, formiranje parlamentarne većine od makedonskih stranaka uz osiguranje svih prava koja se u okviru unitarne države Albancima mogu ponuditi. Druga je opcija nepovoljnija – Gruevski nudi i nove izbore: Ako si tako uvjeren u svoju opciju, izađimo ponovno na izbore – poručuje Zaevu.

U međuvremenu digla se kuka i motika. Gruevski je, čini se, uspio mobilizirati makedonsku javnost da je Zaev zbog želje za vlašću sklopio ugovor s crnim vragom u cilju komadanja države i u dogledno vrijeme stvaranja Velike Albanije. Njegovi pristalice mašu transparentima “ne damo Makedoniju”. Dotle i Zaev i njegovi albanski partneri tvrde da Gruevski naprosto ne želi otići s vlasti i ne bira sredstva u zastrašivanju građana. Manipulira javnošću tvrdeći da će se po slovu sporazuma iz Tirane mijenjati državna zastava i himna i da će Albanci dobiti više nego što im po ustavu pripada.

Favorit Zapada

“Te su laži pokušaj da se zaigra na podgrijavanje nacionalne netrpeljivosti između Makedonaca i Albanaca, Albanaca i Srba, Turaka i Albanaca, Makedonaca i Srba. Smeta im naš dogovor sa strankama Besa i Alijansa za Albance”, poručuju iz SDSM-a Zorana Zaeva.

Četrdesetdvogodišnji Zoran Zaev favorit je Bruxellesa i Washingtona. Njegovu stranu drži cijela zapadna diplomacija, a posebno američki veleposlanik u Skoplju Jess L. Baily kojega je Trumpova administracija naslijedila od Obamine. Pokušaji da ga se instalira umjesto Gruevskog traju već godinama. Za to vrijeme Zaev je stalno na pola koraka iza Gruevskog. Uz diplomatsku potporu ide i financiranje preko bezbrojnih nevladinih udruga, što je prije nekoliko dana potvrdio i Judicial Watch, poznata fondacija koja se bavi integritetom i transparentnošću američke politike.

U članku objavljenom na svojoj stranici Judicial Watch zaključuje da je američka Vlada potiho potrošila milijune dolara poreznih obveznika kako bi destabilizirala demokratski izabranu Vladu desnog centra u Skoplju. Američki veleposlanik Jess­ L. Baily, zakulisno koristeći sredstva Sorosevih organizacija, financirao je Zaeva. Riječ je o eklatantnom kršenju Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, zaključuju. Od 2012. u tu svrhu izdvojeno je pet milijuna dolara, dok je za period od 2016. do 2021. namijenjeno još 12,5 milijuna. Riječ je o financiranju takozvane Soroseve pješadije, brojnih lijevo orijentiranih udruga koje tim sredstvima već dugo organiziraju događanja naroda na makedonskim ulicama. Judicial Watch objašnjava da je Vlada Gruevskog jedna od najkonzervativnijih u Europi s jednim od najnižih poreza i jasnom pro life politikom crvena krpa soroševskim strukturama.

Ljudi iz Judicial Watcha, očito je iz izvješća, razgovarali su s premijeru Gruevskom bliskim krugovima. Otud i procjena da je makedonska vlast trn u oku zbog odluke o zatvaranju izbjegličke rute preko svog teritorija. Po toj teoriji sva sila Sorosevih plaćenika sudjeluje u orkestraciji migracija preko Balkana, pa je makedonsko odlučno NE dodatni razlog za destabilizaciju Vlade i aktivno pomaganje druge strane.

Cilj još aktualne Vlade u Skoplju svakako je eliminirati veleposlanika Bailyja diskreditacijom u krugovima nove administracije predsjednika Trumpa. Ako je točna procjena o podzemnom djelovanju, poticanju oporbe na destabilizaciju zemlje, to svakako nije ništa novo, a događa se u nizu zemalja istočne Europe i Bliskog istoka, od pada Berlinskog zida do današnjih dana. Najjasniji primjer hidridnog rata s ciljem smjenjivanja postojećeg i ustoličenja podobnijeg vodstva prije svih su Ukrajina i Sirija.

Europska unija kao i obično slijedi tu politiku. Na predsjednika Ivanova već su pokušali pritisnuti najviši eurobirokrati poput Federice Mogherini i Johannesa Hahna, tražeći da prizna koaliciju Zorana Zaeva, ali zasad bez uspjeha.

Ruska vizura

Što je novo u makedonskim turbulencijama? U priču se ovoga puta na strani Gruevskog vrlo aktivno uključuje ruska diplomacija, te ruski internacionalni mediji na engleskom. Sputnik, na primjer, tvrdi kako je riječ o klasičnom hibridnom ratu protiv Makedonije koji bi lako mogao prerasti u otvoreni rat. Po njima, zapadne sile koriste albansku manjinu da na vlast u Skoplju dovedu poraženu oporbu i ugroze temeljne ustavne principe Makedonije. Nameću rješenja izvana protivno volji birača. I na koncu, uništenje makedonske državnosti moglo bi dovesti do novog balkanskog rata – zaključuju ruski komentatori.

Putinova geostrategija računa s prijateljskom Vladom u Skoplju, a to je svakako Vlada Gruevskoga. Za Moskvu Makedonija ima jednu od najvažnijih uloga u ovladavanju južnim plinskim pravcem, takozvanim Turskim tokom, koji vodi do tržišta EU. Od Turske, preko Grčke, Makedonije, Srbije do Mađarske, jedan je od strateških pravaca za ovladavanje tržištem plina u EU. Neprijateljska, američki instalirana vlada u Skoplju poput one Zorana Zaeva ozbiljno bi ugrozila planove i stoga je ruska diplomacija izričito protiv makedonsko-albanske koalicije.

Dok Rusi poruke šalju u celofanu, srpski nacionalistički krugovi ne štede riječi. Federicu Mogherini izviždali su u parlamentu, a potporu koju Zaevu daju zapadni krugovi nazivaju početkom projekta stvaranja velike Albanije. Status Kosova je prva stanica, druga je komadanje Makedonije, a treća komadanje Crne Gore. Projekt je u cijelosti rat EU/NATO na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama protiv pravoslavnog svijeta na čelu s Rusijom s posljedicom novog sukoba na Balkanu. Po njima, sporazum Zaev – albanske stranke predviđa čak da Srbija bude anatemizirana zbog genocida nad Albancima između dva svjetska rata.

S razvijenog Zapada posljednjih mjeseci stižu poruke koje ih svakako neće razuvjeriti. Sve su češći takozvani analitički tekstovi o potrebi novog preslaganja u regiji, na primjer o stvaranju Velike Albanije, Velike Srbije i Velike Hrvatske. Poznati američki senator Dana Rohrabacher nedavno je nadolio ulje na vatru izjavom kako je Makedonija umjetna država, što je dovelo do oštrih reakcija službenog Skoplja.

Što žele Kinezi

No, nisu zapadni i ruski blok jedini zainteresirani za pitanje tko će biti na vlasti u Makedoniji. Situaciju iz prikrajka pažljivo promatraju kineska diplomacija i tajne službe. Peking u okviru svojih planova o obnovi Puta svile već godinama surađuje s vladom Nikole Gruevskog. Makedonija je na listi šesnaest europskih zemalja važnih za planirane prometne koridore, a drže je lakšom pregovaračkom metom, jer nije u EU.

Kina Makedoniju (i Srbiju) povezuje s grčkom lukom Pirej koju su preuzeli i vrlo brzo doveli do rekordnog povećanja kontejnerskog prometa. U planu im je željeznički pravac od Pireja, preko Makedonije i Srbije, do Budimpešte. Nije slučajno što kineske željeznice već godinama surađuju s makedonskim željeznicama.

Partner Kinezima su Rusi. Njihov utjecaj u pravoslavnom svijetu treba biti svojevrsni ubrzivač projekta utjecajem na vlade u Skoplju i Beogradu. Peking i Moskva zajednički računaju na isti koridor zbog čega na vlasti u Skoplju žele vidjeti prijateljsku opciju Nikole Gruevskog. Zato će vjerojatno dok traje kriza emitirati poruke da Makedoncima nude mir i prosperitet za razliku od Zapada čiji je cilj razbiti Makedoniju i stvoriti veliku Albaniju.

Zbog svih tih visokoprofilnih interesa u Makedoniji je sve moguće. Potencijalni sukob lako bi se mogao proširiti na pola Balkana i uključiti Albaniju, Kosovo, Srbiju, Crnu Goru, pa čak i Grčku i Bugarsku. I Hrvatsku na albanskoj, NATO-ovoj strani.