‘Sve podsjeća na 1914. godinu, Balkan je fitilj koji može zapaliti Europu’

0
98

Situacija na Balkanu je sve zaoštrenija, iz mjeseca u mjesec sve je više sukoba i nerazumijevanja među susjedima. Primijetio je to i Norbert Mappes-Niediek, njemački novinar i publicist, stručnjak za Balkan i autor više knjiga o ovoj europskoj regiji.

Mappes-Niediek je u velikom razgovoru za Deutsche Welle pobliže objasnio situaciju kako je on vidi.

“Retorika tamošnjih lidera, naravno, u prvoj liniji služi tome da se vlastitim biračima prezentiraju kao zaštitnici. Ako se loše priča o omraženom susjedu, onda se to dobro prihvaća. Stvara se osjećaj opasnosti i istovremeno se ljudima daje dojam da je upravo taj lider onaj pravi koji će ih zaštititi od te opasnosti. Samo po sebi to još nije opasno, ali to može postati opasno ukoliko razvije jednu dinamiku. To je moguće i opasnost od toga doista postoji. Što je Europska unija slabija i što je slabiji njezin utjecaj i njezina sredstva pritiska, utoliko više će doći do takvog jednog razvoja. Ne vjerujem da će doći do preorijentacije prema Moskvi ili Turskoj, ali pozicije će otvrdnuti” situaciju na Zapadnom Balkanu objašnjava ovaj novinar, prenosi index hr.

“Europska unija je u proteklih 20 do 25 godina bila jedina alternativa stvaranju državica u kojima jedni drugima ništa dobro ne žele. Perspektiva “Želimo u EU” je svugdje igrala veliku ulogu. To je počelo već 1991. godine, kad je Slovenija proglasila neovisnost. Tada je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel kazao kako su raspad Jugoslavije i ujedinjenje Europe dvije strane jedne medalje. Bez jednog ne bi došlo do drugog. To znači, zato što se Europa ujedinjuje, raspada se Jugoslavija. Tada se razmišljalo da oni koji se žele priključiti EU-u moraju brzo uskočiti na taj vlak i ne bi trebali čekati dok i svi drugi budu spremni. Slovenija nije htjela biti jedan usamljeni, izolirani otok u svjetskom oceanu, već je htjela biti dio Europske unije”, objašnjava njemački publicist ulogu Europske unije u cijeloj ovoj balkanskoj priči.

“Ljudi vjeruju u EU, oni žele biti dio EU-a, između ostalog i zbog toga što ne vjeruju vlastitim političkim elitama. Ali onda je došlo do preokreta kad je 2014. godine započela s radom nova Europska komisija. Novi predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker je jasno dao do znanja da u idućih pet godina neće doći do proširenja Europske unije. Time što je to izrečeno tako otvoreno, zatvorena su ujedno jedna vrata”, objašnjava.

Jugoslavija kao EU, EU kao Jugoslavija

Njemački novinar donosi i jako zanimljivu usporedbu Jugoslavije i EU.

“U svim zemljama postoje različite perspektive. To ne važi samo između Zapada i jugoistočne Europe. Postoje određeni obrasci koje ljudi imaju u glavama. Britanski obrazac je bio velika zona slobodne trgovine, jedna vrsta Commonwealtha. U Njemačkoj se uvijek zamišljala jedna federalna savezna država, dok su Austrijanci zamišljali Austro-ugarsku monarhiju. A na području bivše Jugoslavije se Europsku uniju zamišlja kao neku vrstu Jugoslavije. Paralele su uvijek iznova zapanjujuće. A i sada, kad je EU u krizi, mnoge ljude to podsjeća na jugoslavensku krizu. Veoma lijepo je to opisao slovenski ekonomist Jože Mencinger. On je kazao da Europska unija pati od jugoslavenskog sindroma. To znači da postoji jedna ekonomija, ali različite nacije, različiti identiteti, a i različite ekonomske politike. Rezultat toga je da svaka nacija smatra da ju ona druga iskorištava. Kao što su Slovenci i Hrvati u bivšoj Jugoslaviji strahovali da na Kosovo, u Makedoniju ili BiH uplaćuju u jednu vreću bez dna, tako te strahove u Europskoj uniji imaju Nijemci prema Grčkoj. Obrnuto su Kosovari, Makedonci i Bosanci i Hercegovci upućivali na to da Slovenija i Hrvatska postaju sve bogatije, dok u usporedbi s tim oni postaju sve siromašniji. S istim pravom Grci to danas mogu reći prema Nijemcima. Te paralele mnogi ljudi u bivšoj Jugoslaviji imaju u glavi kad misle na Europsku uniju”, kaže.

Norbert Mappes-Niediek smatra da Rusija ne može ponuditi puno toga na Balkanu i zato neće igrati važnu ulogu dugoročno.

“Ne vjerujem da bi se te zemlje sada mogle orijentirati prema Rusiji. Moskva tu u biti nema puno što za ponuditi, osim energije. Rusija bi bila preopterećena time da sada na Balkanu zauzme ulogu koju je Europska unija dosad imala. Svi to znaju. Ali Rusi mogu koristiti priliku da povremeno upletu svoje prste kako bi situaciju učinili još težom”, objašnjava.

Balkan – fitilj koji može zapaliti Europu

Njemački publicist smatra da Balkan nije, kako se posljednjih stotinjak godina govori, “bačva baruta”.

“Balkan ustvari uopće nije bačva baruta. Bačva baruta je Europa. Balkan je samo fitilj. Ono što je opasno su konflikti. Oni se ne daju izolirati. I upravo u aktualnoj situaciji u kojoj je svijet postao tako nestabilan i u kojem ne postoji prava vodeća sila, sukobljenim stranama na Balkanu će biti utoliko lakše da saveznike potraže negdje među većim silama. To je situacija poput one 1914. godine. Od toga se treba najviše plašiti”, pesimistično završava razgovor Mappes Niediek za Deutsche Welle.