Širokobriješko smilje u mirisima Coco Chanela

0
226

“Smiljomanija”, koja već dulje vrijeme trese Hercegovinu, nije zaobišla ni širokobriješko selo Buhovo. Unatoč problemima koji su se pojavili, najprije s otkupnom cijenom, a zatim i blokadom otkupa zbog prezasićenosti destilerija, smilje je i dalje top tema u cijeloj Hercegovini. Pred nasadima smilja sve više uzmiču tradicionalne kulture, a sve je više zažutjelih njiva s južne strane brda Trtle, s pogledom na Biokovo, piše Večernji list.

Smilje se bralo desetljećima

“Prihodi od smilja nisu samo danas aktualni. Ja sam još sedamdesetih godina branjem smilja zarađivao za život. Sjećam se kako sam 1974. prevezao u više navrata po nekoliko kilograma smilja u Čerin. Duhanska stanica u Širokom Brijegu tada nije otkupljivala ljekovito bilje. Tada sam za to primio znatna sredstva koja su mi omogućila i kupnju jednoga fotoaparata. Otkupljivala je i Duhanska stanica u Čitluku, i to ne samo smilje već i kadulju, vrijesak, bokvicu i još neko ljekovito bilje”, tvrdi mještanin Buhova Ivan Zlopaša, naglašavajući kako tada nitko nije sadio smilje, a u Buhovu ga je bilo u izobilju.

Danas se i Zlopaša uklopio u trend te je svoje male vrtove, takvi su uglavnom u Buhovu, zasadio smiljem. I baka Mara, koja iza sebe ima devet desetljeća života, sjeća se kako je mladež sedamdesetih godina svoje džeparce zarađivala branjem ljekovitoga bilja.

“Sjećam se kako su neki ljudi nakon Drugoga svjetskoga rata nailazili kroz selo i tražili da se bere smilje. Sjećam se kako su govorili da to ide u neku tvornicu u Europi, sa znam da su spominjali neko ime kako ‘kokoške’, ili tome slično. Znam da je i moj pokojni otac tim nekim ljudima predao jednu količinu smilja. Kažu i da je neki Dubrovčanin rukovodio tim otkupom”, nastavlja s pričom baka Mara.

Ona se sjeća da su otkidali samo žute i kvalitetne vrhove milja koje je trebalo biti u punom cvatu. Na pitanje je li to slučajno išlo u Francusku ili možda Pariz te sjeća li se jesu li spominjali Coco Chanel, kazala je:

“Tako su nekako govorili, a ja ti ne mogu zapamtiti te čudne riječi.”

Je li zaista tih godina Gabrielle Coco Chanel, francuska modna kreatorica, pionirka u svijetu mode, posegla do hercegovačkoga sela Buhovo kako bi za svoje glasovite parfeme uzela najbolje od prirode? Je li u tim godinama glasoviti parfem Chanel No. 5, koji je lansiran još 1923., u svom sastavu imao i eterično ulje od buhovskoga smilja?

“Nije mi poznat taj podatak, ali znam da je Buhovo idealno mjesto za najkvalitetnije smilje u svijetu. Tu je i najbolja klima, ali i teren za ovu kulturu. Samo znam da su se tada naše padine žutjele od smilja. Cijelo Buhovo ljeti je mirisalo na smilje”, kaže Vinko Topić, dipl. ing. agronomije, inače mještanin ovoga hercegovačkoga sela.

Samoniklo je kvalitetnije

I Topić se sjeća vremena u bivšoj Jugoslaviji kada su brali smilje koje je krasilo taj kraj. No, mlad je i ne sjeća se detalja o branju toga smilja u ranijem razdoblju. Međutim, danas je svjedokom nestanka onoga prirodnoga, samonikloga i ubrzane sadnje novoga smilja, koje se ne može usporediti s onim samoniklim.

“Ovo je zapadna granica submediteranske klime pa se, uz ostale poljoprivredne kulture, tu mogu naći i masline i smokve i šipak. U ovom kraju također je istinska i prirodna lokacija na kojoj je raslo i raste divlje smilje koje je nekada prekrivalo cijelo brdo iznad mjesta. Prije su ljudi imali veliki broj ovaca i koza koje su stoljećima bile prirodni čistači prirode, brstile su travu, a smilje im je bilo gorko te ga nisu uništavale. Tako je smilje ostajalo bez korova, a iznimno je otporno na nedostatak vlage. Nestankom stoke, došlo je do toga da se smilje povuklo s brda ustupajući mjesto niskom raslinju i travi”, obrazlaže Topić nestanak smilja.

Danas, mali vrtovi, oaze u kojima su se nekada zelenili raštika i duhan, polako ali sigurno prekrivaju se sadnicama smilja. Već je oko 300.000 sadnica smilja istisnulo duhan i povrće, a ekspanzija ovoga mirisnoga bilja uskoro bi mogla posve zažutjeti i osunčano širokobriješko selo Buhovo, piše Večernji list.

Za sada se smilje ovdje sadi samo na površinama koje su i prije obrađivane. No, samo je pitanje dana kada će teški strojevi početi od kamenitih Trtla praviti plodne terene za sadnice smilja koje bi trebale postati nositelji malih obiteljskih gospodarstava.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here