Država kvadrat u Mostaru i Banjoj Luci platila oko 4.000 maraka

0
502

Za najam prostora za smještaj državnih institucija mjesečno se iz proračuna izdvoji oko 1,2 milijuna maraka, što je oko 15 milijuna maraka godišnje dok mnogobrojni državni prostori zjape prazni ili su dani na korištenje drugima.
Na zadnjoj sjednici državnog Doma naroda na upit izaslanika Halida Genjca o rastrošnosti bh. institucija u oblasti unajmljivanja državni premijer Denis Zvizdić je kazao kako ima mnogo propusta i rastrošnosti ali kako će se situacija popraviti.
– Za potrebe smještaja institucija, agencija i direkcija u BiH zakupljeno je 64.514 metara kvadratnih prostora, što mjesečno košta ukupno 841.372 KM, a najskuplji prostori su u Banjoj Luci i na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, rekao je Zvizdić.
U isto vrijeme 430.408 KM odnosi na iznajmljivanje poslovnih prostorija u inozemstvu za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava i ureda oficira za vezu u Haagu.
Milijuni maraka
Najviše se godišnje daje za najam institucija u Sarajevu, oko 5.000.000 KM, Banjoj Luci dva milijuna i 200 tisuća, Mostaru milijun, Tuzli i Istočnom Sarajevu oko pola milijuna KM godišnje, te za institucije van zemlje više od pet milijuna maraka. Oko 60 institucija u BiH nije u svojim prostorima i daju se ogromni novci za njihov zakup, što je pogodno tlo za korupciju i malverzacije.
Prema informacijama iz Vijeća ministara BiH pojedinačne cijene zakupa prostorija su od 3 do 41 marke. Zvizdić je rekao kako do sada nije bilo odluke kojom bi se regulirala cijena za unajmljivanje, a nije bilo ni integralne analize objekata koji se nalaze u vlasništvu države.
– Zatražili smo da nam u roku od 15 dana Služba za zajedničke poslove izradi analizu objekata koje su u vlasništvu BiH i analizu o tome koliko su upotrebljive. Također je potrebno da se odredi maksimalan iznos zakupa u odnosu na kvalitetu i upotrebljivost, kazao je Zvizdić dodavši kako će se osmisliti metodologija unajmljivanja.
Kupljeni objekti
U analizi o smještaju institucija Vijeća ministara BiH navodi se kako je od 2010. do 2014. kupljeno više objekata za smještaj institucija. Od kupovine objekata za smještaj institucija profitiralo je nekoliko firmi. Za objekt površine 722,94 metara kvadratnih u Banjoj Luci firma GP Krajine dobila je 2.994.272,89 KM, što znači da je cijena jednog kvadrata iznosila više od 4.000 KM.
Od 2010. do 2014. za potrebe smještaja institucija kupljena su dva objekta u Mostaru. Jedan gdje je već useljeno površine oko 1900 kvadrata kupljen je od firme GP Toming i koštao je oko 7,5 milijuna KM. Prostom računicom dođe se do podatka da je četvorni metar u Mostaru plaćen 3947 maraka. Drugi objekt u Mostaru kupljen je od SPO “Orca“ u vlasništvu M. Rozića iz Mostara za koji je plaćeno 5.610.664,80 KM. Orca je površine oko 1.598,48 metara kvadratnih. Tako je kvadrat u ovom objektu država platila oko 3.500 KM.
U spomenutom razdoblju kupljen je i objekt u Tuzli površine oko 350 kvadrata od Tehnograda i za njega je izdvojeno oko 910 tisuća maraka. Za objekt u Istočnom Sarajevu od oko 409 kvadrata plaćeno je blizu milijun maraka.
Zvizdić je u obrazloženju stanja osvrnuo i na pokušaj kupovine zgrade Hidrogradnje u Sarajevu kazavši kako je spomenuta zgrada bila površine 3,170 metara a za nju je predviđen novac od 8,9 milijuna maraka. Ova kupovina nije obavljena, jer po tvrdnjama Zvizdića, državno pravobranilaštvo smatra da bi kupovinom ovog objekta bili ugroženi imovina BiH budući da Hidrogradnja ima dugovanja prema državnim institucijama, odnosno Poreznoj upravi i drugim.
– Od institucija koje potražuju novac nemamo garanciju da to neće potraživati putem imovine kada kupimo zgradu. Stoga je odlučeno da se odustane i da se u Sarajevu za potrebe institucija kupi ili sagradi drugi objekt pri čemu bi zemljište mogla dati lokalna zajednica, kazao je Zvizdić.
Neće u nove prostorije
Zanimljivo je kako u kupljene objekte dio institucija za koje su namijenjene nije htio preći, zbog, kako su naveli, neadekvatnog prostora. Zvizdić pojašnjava kako su institucije koje odbijaju preseliti do sada imale 8 metara kvadratnih prostora po svakom uposleniku i 15 kvadrata za svakog rukovodećeg službenika što im sada nije osigurano te odbijaju preseljenje.
Radi se o Instituciji ombudsmana, Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Agenciji za visoko obrazovanje i drugim. Iz nekih od ovih institucija ranije su poručili kako im je premalo kvadrata, te kako su neuvjetni prostori, a kako njihovi službenici koji su do sada radili u više od 8 kvadrata sada trebaju raditi u 4 kvadrata što je, po njima, nedopustivo.
Zvizdić je kazao kako Vijeće ministara poduzima mjere kako bi postojeće stanje bilo prevladano i poboljšano, a agencijama koje se bune bit će nađen smještaj po njihovoj mjeri.
20 milijuna za kupovinu
Izaslanik Halid Genjac polemizirajući o problematici trošenja novca na smještaj institucija naglašava kako je nerealno da se izdvoji oko 20 milijuna maraka za kupovinu objekata, a da se u isto vrijeme daju ogromni novci za kirije.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo