CCI O RADU VLADE FBiH: Slabo radili, a plaće im redovne

0
220

SARAJEVO – Protekla, 2016. godina, u Federaciji BiH obilježena gotovo konstantnim problemima unutar vladajuće koalicije, koji su kulminirali višemjesečnom blokadom rada Parlamenta.

To su tokom prezentiranja rezultata monitoringa rada vlade u FBiH na konferenciji za medije danas kazali predstavnici Centra civilnih inicijativa (CCI).

Oni su podvukli da je Parlament FBiH ozbiljno počeo raditi tek krajem 2016. godine, te da je za godinu usvojeno tek 26 zakona.

– Za godinu dana usvojeno je tek 26 zakon, što je ispod nivoa nekih županijski skupština. I duplo manje od broja usvojenih zakona u drugom entitetu. Ujedno, ovo je i najlošiji rezultat Parlamenta, u posljednjih šest godina – rečeno je na predstavljanju rezultata.

Naglašeno je još da su i pored loših rezultata rada parlamentarci redovno primali plaću i uživali sve privilegije.

Na platnom spisku Parlamenta je čak 83 od 98 poslanika Predstavničkog doma i 48 od 54 delegata Doma naroda. Pri tome, suprotno potrebi iskazivanja veće socijalne osjetljivosti, u 2016. godini su donesene nove odluke o povećanju izdvajanja iz Budžeta za naknade poslanicima – odluka o povećanju naknade za odvojeni život (na 800 KM mjesečno) i odluka o mjesečnoj naknadi za rad u zajedničkim radnim tijelima oba soma PFBiH.

– Još od siječnja 2015. u proceduri je zakon o izmjenama zakona o platama, čija je intencija ukidanje tzv. „bijelog kruha“, ali zakon – i pored činjenice da je i Vlada o njemu dala pozitivno mišljenje – još nije usvojen – naglasili su iz CCI-ja.

Od 144 zakona koliko je planirano tim programom rada, Parlament je, u 2016. godini, usvojio svega 16, odnosno 11 posto.

CCI je ocijenio da kod je u pitanju rad Vlade FBiH da je, prema njima, primjetan kontinuiran pad produktivnosti, na kvartalnom nivou.

Nakon uspješnog prvog kvartala, predstavljeno je da je došlo do pada u radu za skoro 35 posto.
– Često se zakazuju vanredne sjednice, koje se koriste u neprimjerene svrhe – dodano je na konferenciji, podvlačeći da je budžet za ovu godinu donesen na krajnje netransparentan način.

Oba doma Parlamenta Federacije BiH ušla su u 2017. godinu bez usvojenog programa rada za ovu godinu. Time se nastavlja kontinuitet neprihvatljivog odnosa i prema vlastitoj poslovničkoj obavezi ali i prema svojim radnim obavezama u globalu.

Donošenje neustavnih mjera, nepoštovanje zakona i odluka Ustavnog suda, iako su potpuno neprihvatljivi kao ponašanje institucija vlasti, i dalje su manira djelovanja bh političara. Pokazujući da smo još daleko od pravne države i od jednakosti svih pred zakonom.

Novost, u 2016. godini, je i pokušaj korištenja Ustavnog suda BiH za blokadu sistema. Zahtjev za ocjenu ustavnosti „svih zakona i ostalih općih pravnih akata usvojenih od strane Parlamenta Federacije BiH od njegovog konstituiranja“, te za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavilo izvršenje tih zakona i zabranio rad Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, Ustavni sud je, početkom 2017, odbio kao neosnovan.

No, na stranu pokušaj korištenja Ustavnog suda za političke obračune i izazivanje destabilizacije u zemlji, treba naglasiti da je Ustavni sud ipak upozorio političare na potrebu rješavanja ovog problema unutar Parlamenta FBiH, a na koji i Centri civilnih inicijativa, već godinama ukazuju. Nepostojanje Ustavnog ili zakonskog mehanizma koji bi garantirao popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH predviđenim brojem delegata iz svakog konstitutivnog naroda i „ostalih“, problem je kome ovdašnja vlast ne pristupa sa potrebnom ozbiljnošću i odgovornošću. A ilustracija te neodgovornosti je i gotovo dvogodišnje čekanje na izbor člana rukovodstva Doma naroda Parlamenta FBiH iz reda srpskog naroda, koje je, u konačnici provedeno pod pritiskom i na sporan način.

Od 85 zasjedanja tokom 2016. godine, čak 40 posto su bile telefonske sjednice. Na istima su najčešće dogovarana imenovanja i razrješenja sa upravljačkih i rukovodnih funkcija u javnim poduzećima i upravi. No, bilo je i telefonskog odlučivanja o mjerama čije usvajanje je posebno neprimjereno za ovakvu vrstu sjednica – zakonima i strategijama.

Zakoni čine tek 2,3 posto od ukupno usvojenog broja mjera na Vladi, strategije 0,3 posto, ali zato skoro 10 posto čine rješenja i suglasnosti doneseni za potrebe stranačkog kadriranja na rukovodeće i nadzorne funkcije u javnoj upravi i poduzećima.

Za godinu dana utvrđena su svega 63 različita zakona, a od tog broja tek njih 29 su bili temeljni zakoni.

Uspoređujući broj realiziranih zakona u 2016. godini, sa odgovarajućim vremenskim periodima u prethodnim godinama, dolazimo do zaključka da je prethodni saziv u drugoj mandatnoj godini utvrdio 25 zakona više.

Od 106 planiranih zakona, Vlada je za godinu utvrdila samo njih 33, tj. 31 posto. Od 11 strategija, utvrdila je tek dvije.

– Statistički podaci o zaposlenosti su već izvjesno vrijeme pozitivni – doduše još uvijek daleko od potreba i zaista značajnih pomaka. No, u oktobru 2016. godine broj evidentiranih zaposlenih je bio 463.731, što je i najveća cifra od kada CCI vrši monitoring rada vlada i parlamenata, dakle u posljednjih 9 godina. Naravno, ovo ne znači da Federaciji BiH ne treba strategija zapošljavanja i dugoročan strateški plan u ovoj oblasti. Naprotiv – navode iz CCI-ja.

Vlada je prekršila svoje obaveze iz Člana 15. Zakona o Proračunima u FBiH, kojim se kaže kako do 5. novembra premijer dostavlja Nacrt budžeta i prateću dokumentaciju Parlamentu. Vlada uopće nije raspravljala o nacrtu proračuna za 2017. godinu, nego je prijedlog istog utvrđivan po hitnom postupku, u dva navrta – na sjednicama održanim 8.12. i 23.12. 2016. godine.

Za otplatu dijela dugovanja i pripadajućih kamata iz Federalnog budžeta za 2017. godinu će biti izdvojeno cca. milijardu i 290 milijuna KM, što je skoro polovina ukupnog Budžeta. S druge strane, Budžetom je planirano 30 milijuna KM za financiranje prvog zapošljavanja i samozapošljavanja u Federaciji, što je za 20 milijuna KM manje nego u 2016.

Preporuka je da je potrebno povećati efikasnost Vlade i Parlamenta FBiH, u drugoj polovini njihovog mandata, pogotovo u realizaciji zakona i strategija.

Oba doma Parlamenta trebaju što prije usvojiti programe svog rada za 2017. godinu i da i Vlada i Parlament, u nastavku, posvete veću pažnju realizaciji planiranih obaveza.

Obje institucije trebaju se, u svom radu, fokusirati na ključne problem građana i njihovo rješavanje. A prestati sa insistiranjem na uskostranačkim i osobnim interesima, i sa blokadama u radu institucija.
Upozoravamo i na obavezu poštovanja i provođenja zakona i Ustava. I na neprihvatljivost kršenja istih od strane institucija vlasti.

Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija vlasti. I usklađivanja primanja i privilegija političara sa općom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti (i) u tok kontekstu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here